Bogati knezovi bili sahranjivani s pompom

Veliko arhegeofizičko istraživanje Arheološkog centra u Olomoucu iz Češke, sprovedeno je protekle sedmice u Crnoj Gori gdje su se na tri lokacije - Frutak-Kujava u dolini rijeke Zete, Ulcinj i Tuzi, specijalnom metodom analizirale knjaževske mogile - humke, odnosno nadgrobnice iz ranog bronzanog doba (oko 3.000 godina prije naše ere).

Mogile iz ovog perioda su najstarije nadgrobnice na teritoriji Crne Gore, istakao je vođa arheološkog tima, direktor Arheološkog centra Olomouc doc. PhDr. Jaroslav Peška “Vijestima” i dodao da su istraživanja pokazala da su tadašnji crnogorski vladari bili bogati. “Sve ukazuje na činjenicu da su lokalni vladari - knezovi, očigledno, u to vrijeme imali pod kontrolom određene djelove, najviše pojas u priobalnom dijelu Jadranskog mora. Trgovali su sa udaljenim centrima praktično na svim stranama zemlje na kopnu. Uz to, praktično ništa ne znamo o njihovom nastanku, korijenima, čak ni to odakle su i gdje su živjeli niti kako su njihova prebivališta izgledala. Sve više stvari ukazuje da u dolini rijeke Zete to i nije moguće saznati, budući da je područje podložno poplavama. Spajanjem starijih i novijih nalaza htjeli bismo otkriti veo tajne njihovih korijena, načina života, razdvajanje društva i odnose ka okolnom svijetu upravo na osnovu arheološkog inventara grobnica uz njihove detaljne analize. Dokazati njihovu povezanost (i genetičku?) sa okolnim ključnim regionima i shvatiti njihovu ulogu i značaj na početku rađanja nove ere”, kazao je Peška “Vijestima”. Međunarodni projekat sprovodi grupa čeških arheologa u saradnji sa Masarikovim univerzitetom u Brnu (Republika Češka), Njemačkim arheološkim institutom iz Berlina, Univerzitetom iz Ciriha, kao i Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i JU Muzeji i galerije Podgorice. Istraživanja su sprovođena nedestruktivnom arheološkom metodom, bez potrebe za kopanjem, kojom se uz pomoć geomagnetnih i georadarskih pristupa pod zemljom identifikuju razni objekti, uključujući unutrašnjost humki, ali i danas nevidljivih grobnica sa podzemnom arhitekturom i konstrukcijom, objasnili su iz ambasade Republike Češke u Crnoj Gori.

“Projekat je namijenjen istraživanju najstarijih knjaževskih grobnica duž Jadranske obale koje svojom neobičnom opremom (blistava keramika, oružje, ukrasi od zlata i srebra) pokazuju jasne kontakte na daljinu sa Vučedolskom kulturom (Hrvatska), Ljubljanskom kulturom blata (Slovenija) na zapadu, ali i sa Egejskim i Sjevernim Crnim morem. Nije poznato odakle potiču ovi vladari na početku bronzanog doba niti gdje su imali sjedišta. Na ove i slične odgovore ovaj projekat bi mogao dati odgovor upravo primjenom genetskih, izotopnih i eventualno nekih drugih prirodno-naučnih analiza, koji će, nadamo se već sljedeće godine otkriti nalazišta na osnovu geofizičkih mjerenja koja se ovih dana održavaju u Crnoj Gori”. Doc. PhDr Peška “Vijestima” je kazao i da je na pet lokaliteta identifikovano više od 20 mogilnih grobova, a najveći je velika grobnica između naselja Frutak i Kujava.

“Geofizička mjerenja su otkrila veličinu i strukturu ne samo vidljivih mogilnih nasipa, ali i tlocrta danas već na terenu neprepoznatljivih grobova u dosta slučajeva sa kamenom ili samo zemljanom (možda i drvenom) nadgrobnicom-konstrukcijom. Rezultate istraživanja moramo detaljno razraditi i obraditi i tek onda dati konačnu ocjenu, ali već sada možemo reći da je ekspedicija bila uspješna i nasuprot nepogodnim vremenskim prilikama (kišne padavine, najveće za posljednjih desetak godina) osnovni cilj našeg dolaska je ispunjen. Starost grobnica nije moguće sada odrediti, ali blizina već istraženom lokalitetu Kujava 2 iz ranog broznanog doba daju nadu da su i ostali grobovi približno iste starosti”, rekao je Peška.

Na grobnici u Kujavi, pored vidljivih nadgrobnica, izmjerena je i njihova okolina na livadama i u dolini rijeke, ukupne površine 8 hektara, kao jedna cjelina, a tamo se otkrilo još oko 15 novih grobnica, od kojih su neke čak i jedva prepoznatljive, “sa veoma zanimljivom konstrukcijom obodnog utora, centralne kamene konstrukcije i kamenog plašta ili vijenca”.

“Ostale grobnice su, vrlo vjerovatno u potpunosti bez nadzemne konstrukcije. Georadarom su, osim ovog lokaliteta izmjereni i lokaliteti nadgrobnica u Nikšiću, Tuzima, Borćanacu i Ulcinju, na čije rezultate sa nestrpljenjem čekamo. Već sada je jasno, da se ispod nadgrobnog nasipa skriva nekoliko grobnica, koji ne nužno moraju biti iste starosti, a preliminarni nalazi ne isključuju različitost konstrukcije prostorija u grobnici, u kojima su umrli sahranjivani. Najkompleksniju sliku nam je omogućilo ispitivanje na nadgrobniku u Kujavi, gdje danas na osnovu mapa znamo i o drugim mogilama sjeverno i južno od ‘naše’ mogile, tako da će se arheolozi vratiti, kako bi izmjerili sve mohile u kompletu. To je za nas ujedno i najveći izazov ka istraživanju”, istakao je Peška.

Georadar kojim su se služili pogodan je za detekciju arheoloških sruktura kao što su zidane osnove građevina, naslage ili šuplji prostori, a njime su uspjeli registrovati kamene vijence mogila, grobne komore, razlike u nasipima mogila, kao i korita i jame oko mohila, pa i sekundarne zahvate u tijelu mohile. Cilj ovih istraživanja je traženje i dokumentovanje bogatih mohilnih grobova iz perioda ranog broznanog doba, dodaje on, a na osnovu ocjene svih dostupnih informacija pronaći će se i reprezentativne grobnice koje će biti istražene modernim metodama.

“Htjeli bismo da se nadovežemo na ranija istraživanja Univerziteta iz Ciriha iz oblasti Bokokotorskog zaliva (Velika i Mala Gruda) iz 80-ih godina prošlog vrijeka koji su bili nevjerovatno uspješni (prof. Margarita Primas). Rado bismo svim mogućim analizama podvrgli i materijal iz do sada istraživanih mohila i razumjeli korijene i razvoj grobnica bogatih knezova, koji su se već na prelomu 4. i 3. milenijuma prije naše ere sahranjivali sa velikom pompom, gdje su za sahranu korišćeni, osim keramike, i predmeti (nakit, oružje) od posebnih metala kao što su zlato i srebro. Analogiju ka njima nalazimo od podnožja Alpa (Vučedolska i kultura ljubljanog blata) na sjeveru, pa sve do Egeja i Crnog Mora na jugu i istoku, ali neki kontakti ukazuju i na srednju Evropu”, objasnio je Peška.

Crna Gora bila u centru dešavanja

Pošto se Crna Gora nalazi na spojnici daljinskih trasa i kontakata između razvijenije egejske oblasti i istočnih Alpa, kuda su još od pradavnih dana prolazili trgovački karavani sa modernim, luksuznim i na drugi način zanimljivim artiklima, ovakva nalazišta ne iznenađuju arheologe iz Češke.

“Sami položaj je preduslov je da je zemlja bila u centru dešavanja, i to je ujedno i razlog zašto nas ovako zanimljiva i važna nalazišta ne iznenađuju. Takođe, ovuda nisu ranije prolazile značajnije arheološke ekspedicije, koje bi se fokusirale na zbivanja u najstarijem periodu regiona.

Počeci nove epohe sa proizvodnjom i korištenjem najstarijih metala i postepenim bogaćenjem i podjelama u društvu, kakvo bronzano doba jeste, za arheologe su iz cijele Evrope u velikoj mjeri nerazjašnjene”, rekao je Peška.

( Jelena Kontić )