Naučnici otkrili novu podvrstu HIV-a
Po aktuelnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu trenutno s HIV-om živi oko 36,7 miliona ljudi, a UNAIDS procjenjuje da je od 2016. novooboljelih oko 1,8 miliona
Naučnici kompanije Abot prvi su put od uspostavljanja smjernica za klasifikaciju podtipova 2000. godine otkrili novu vrstu virusa HIV-a, pa su ga svrstali u "grupu M HIV-1 podtip L" te objavili da pripada istoj porodici virusnih podtipova koji izazivaju globalnu pandemiju HIV-a.
Naučnici Abota, koji su istraživanje sproveli u saradnji sa Univerzitetom Misuri podsjetili su da postoje dvije vrste HIV-a: HIV-1 i HIV-2 i da je HIV-1 grupe M soj virusa odgovoran za globalnu pandemiju, prenose američki mediji.
HIV ima nekoliko različitih podtipova ili sojeva, poput svih ostalih virusa, a posjeduje i sposobnost mutiranja tokom vremena. Riječ je o prvom novom soju HIV-a grupe M otkrivenom otkad su 2000. uspostavljene smjernice za razvrstavanje podtipova.
"Ovo bi mogao biti pravi izazov za dijagnostičke testove", rekla je virosološkinja Meri Rodžers, koautorika istraživanja iz Abotovih laboratorija koji obavljaju testiranja više od 60 odsto svjetskih zaliha krvi.
Rodžers i njene kolege u potrazi su za novim sojevima i zadatak im je da ih pronađu da bi ih mogli precizno identifikovati, bez obzira na to u kojem se dijelu svijeta pojave, prenosi Hina.
Dr. Entoni Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti napominje da su aktuelni tretmani koji se primjenjuju u liječenju HIV-a učinkoviti i protiv ovog soja jednako kao i protiv ostalih dosad poznatih. Dodaje da nema razloga za paniku jer zasad "novootkrivenim sojem nije zaraženo puno ljudi".
Da bi se moglo pouzdano tvrditi da je riječ o novoj podvrsti virusa, moraju se nezavisno otkriti tri slučaja. Prva dva otkrivena 1983. i 1990. u Demokratskoj Republici Kongu.
"Primijetili smo da su dva soja bila vrlo neuobičajena i nisu se podudarala s ostalim sojevima", pojasnila je Rodžers. Treći je otkriven u Kongu među uzorcima prikupljenim 2001. godine u sklopu studije o virusnoj raznolikosti HIV-a. Uzorak je bio mali i premda je nalikovao dvema starijim uzorcima naučnici su željeli da testraju cijeli genom.
Tada nije bilo odgovarajuće tehnologije koja bi omogućila da se ustanovi je li riječ o novoj podvrsti. U međuvremenu su naučnici Abota i Univerziteta Misuri razvili nove tehnike za proučavanje i mapiranje uzorka iz 2001. godine.
Rodžers ih je uporedila s "traženjem igle u plastu sijena“, a potom s "izvlačenjem igle magnetom". Kazala je da su uspjeli u potpunosti da ga sekvencioniraju, a to znači da stvore potpunu sliku, što je rezultiralo otkrićem podvrste L grupe M.
"Zahvaljujući nedavnom otkriću mogli bismo okončati pandemiju HIV-a. Moramo voditi računa i o tome da se virus neprestano mijenja", rekla je još jedna koautorica studije, dr. Kerol MekArtur, profesorka na Odeljenju za oralne i kraniofacijalne nauke Sveučilišta Misuri.
Kazala je i da je otkriće vrlo značajno zbog stvaranja delotvorne vakcine u budućnosti.
Po aktuelnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu trenutno s HIV-om živi oko 36,7 miliona ljudi, a UNAIDS procjenjuje da je od 2016. novooboljelih oko 1,8 miliona.
( Vijesti online )