Kako je žena sa 4% podrške postala predsjednica: Obračun sa "Indijancima" i ekstremna desnica

Sa Novim zavjetom u ruci, Žanin Anjez je proglasila sebe novom predsjednicom Bolivije u uzavrelom političkom trenutku u kom se našla ta mala južnoamerička zemlja.

Dosadašnji predsjednik Evo Morales je bio primoran da se povuče i ode u Meksiko nakon predsjedničkih izbora posle kog je uslijedila eskalacija nasilja koju su predvodile pristalice ekstremne desnice.

Organizacija američkih država je izbore proglasila neregularnim i Morales je pristao da ih ponovi, ali to nije bilo dovoljno za njegove protivnike, iako su same okolnosti njegove kandidature bile kontroverzne - kandidovao se četvrti put, iako na referendumu nije dobio podršku za to, ali jeste od Ustavnog suda koji je ukinuo ograničenje broja mandata.

Prije toga je bolivijska vojska uhapsila čitavu bolivijsku izbornu komisiju, a indikativno je da su se posle Moralesa povukle i sve četiri osobe koje su prema Ustavu Bolivije predviđene za mjesto vršioca dužnosti predsjednika - od potpredsjednika do predsjednika Senata, a mediji i sam Morales su navodili da je to urađeno pod prijetnjama i da se ljevičari u Boliviji sada boje za svoje živote.

Novu predsjednicu Anjez je u čudnom saopštenju podržao Ustavni sud Bolivije koji je izdao saopštenje bez ikakvih potpisa i pečata, a koje i samo po sebi ne podržava eksplicitno novu predsjednicu, ali su takva tumačenja praktično jedinstvena u svim desničarskim medijima. Isti mediji su uporno ponavljali da je Anjez peta u liniji za mjesto predsjednika, u Ustavu se eksplicitno navode četiri pozicije, od kojih ona ne zauzima niti jednu.

Partija u kojoj je Anjez ima svega četiri od 130 mjesta u Kongresu i svega jedno od 36 mjesta u Senatu. Na izborima je njena partija osvojila manje od pet odsto glasova.

Po svemu sudeći, glavnu ulogu u njenoj kandidaturi ima glasna podrška vojske koja je praktično svrgnula Moralesa, a koja je dovozila i odvozila Anjez vojnim helikopterom.

Na fotografijama slavlja protivnika Moralesa se mogu vidjeti dvije zastave - zvanična zastava Bolivije i zastava ekstremno desne paramilitarne Santa Kruz Unije Mladih, čiji lider se mogao vidjeti u predsjedničkoj palati nakon puča gdje se zarekao da se Pačamana (božanstvo starosjedjelaca Bolivije) zamijeni Biblijom.

Na protestima nema Vipale, zastave starosjedjelaca koja služi kao druga zastava Bolivije i pripadnici policije su je sjekli sa uniformi.

Vrh Katoličke crkva je podržao rasističku kampanju opozicije o potrebi povratku Bibliji, koja je zapravo bila šifrirano namigivanje o želji za uklanjanjem “Indijanaca” sa vlasti, pa se tako jasno tumači zašto je Anjez upravo sa Novim zavjetom predstavljena kao nova predsjednica.

Klasična priča Latinske Amerike

Bolivija se decenijama mučila sa velikim problemom unutrašnjeg rasizma koji je utemeljen i u klasnim razlikama. Srednju i višu klasu su činili bijelci i potomci Evropljana koji su živjeli privilegovanim životom iako su u manjini.

Moralesove reforme od 2006. su bile usmjerene ka vraćanju ravnopravnosti autohtonim zajednicama, mnogo se uložilo u borbu protiv nepismenosti, agrarna reforma je usmjerena bila na podjelu zemlje siromašnima, broj ekstremno siromašnih je prepolovljen, a radnička klasa dobila poboljšanu zaštitu.

Nacionalizovan je dio naftne industrije, Komitet za depatrijarhalizaciju je jačao prava žena, povećana je minimalna cijena rada i spuštena granica za odlazak u penziju.

Glavno bogatstvo Bolivije je litijum od kog se prave baterije za sve elektronske sprave jer ima najveće zalihe na svijetu. Moralesova vlada je najavila planove o nacionaliziji da bi direktno trgovala litijumom, a ne prodavala ga po bagatelnim cijenama.

Morales iz Meksika poručuje da ovaj poraz ne znači kraj, i poziva starosjedelačku zajednicu i svoje pristalice da vode borbu za očuvanje stečenih tekovina socijalizma.

Novoizabrani predsjednik Argentine Alberto Fernandez, je za Moralesa rekao da je “bio prvi predsjednik Bolivije koji izgleda kao Bolivijci”.

( Vijesti online )