Trojica zetova ključni za odnose Turske i SAD

Krajnje neuobičajen tok diplomatije između Bijele kuće i Ankare i srdačan odnos Donalda Trampa prema Redžepu Tajipu Erdoganu, uprkos prijetećim pismima i sankcijama, moguće je objasniti bliskim neformalnim odnosima između pojedinih članova dvije porodice.

Prema pisanju „Njujork tajmsa”, trojica zetova koji su ženidbom ušli u moćne porodice odigrali su ključnu ulogu u povezivanju Ankare i Vašingtona. Jedan je Berat Albajrak, Erdoganov zet i ministar finansija, koji nadgleda odnose Turske sa Sjedinjenim Državama. Drugi je Mehmet Jalcindag, zet najvećeg turskog tajkuna i poslovni patner Organizacije Tramp, a treći je Džared Kušner, zet i visoki savjetnik predsjednika SAD.

Djelujući pojedinačno i u tandemu, zetovi su razvili neformalni kanal komunikacije između Trampa i Erdogana, a njihovi lični odnosi uticali su na kreiranje američke spoljne politike u tom turbulentnom dijelu svijeta, navodi „Njujork tajms”.

Erdogan i Tramp nijesu prirodni partneri. Erdogan je zagovornik političkog islama koji često tvrdi da Zapad propada, dok je Tramp žestoki nacionalista koji proziva muslimane, naročito političke islamiste.

Tramp je blizak sa nekim od Erdoganovih najvećih naprijatelja - uključujući vladare Saudijske Arabije, Egipta i Ujednjenih Arapskih Emirata, kao i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Međutim, Trampove veze sa Turskom datiraju unazad deset godina, kada mu je Mehmet Jalcindag ponudio poslovnu saradnju. Jalcindagov tast, tajkun Ajdin Dogan, planirao je da izgradi dva nebodera i tržni centar, a njegov zet je smatrao dobrim poslovnim potezom da istanbulski tornjevi nose Trampovo ime. Dogovor je postignut i Evropa je dobila prve Tramp kule. Obje porodice su to smatrale velikim uspjehom. Erdogan, koji je tada bio premijer, presjekao je vrpcu.

Tramp, njegova kćerka Ivanka i zet Kušner, prisustvovali su ceremoniji otvaranja sa Mehmetom Jalcindagom, koji je od tada blizak porodični prijatelj.

Tokom kampanje, Tramp je govorio da njegovi lični odnosi utiču na njegove stavove o Turskoj. „Imam manji konflikt interesa jer imam veliku, veliku zgradu u Istanbulu”, kazao je Tramp u jednom intervjuu 2015.

Kada je Tramp kazao da će zabraniti muslimanima da uđu u SAD, Erdogan je zaprijetio da će ukloniti Trampovo ime sa tornjeva. Međutim, nakon savjeta o važnosti dobrih odnosa sa Vašingtonom, turski lider nije realizovao prijetnju.

Erdoganovi savjetnici su pretpostavili da će Tramp izgubiti 2016, ali je Jalcindag letio deset sati kako bi bio sa Trampom i njegovom porodicom dok su glasovi brojani. U panici da dođu do novoizabranog predsjednika sljedećeg dana, turska ambasada u Vašingtonu se na kraju u očaju okrenula Jalcindagu tražeći telefonski broj Trampovog štaba - i tako je počela njegova uloga posrednika za Ankaru, piše „Njujork tajms”. Od tada je Jalcindag čest gost na Kapitol hilu i u Stejt departmentu, ne samo da bi lobirao u oblasti trgovinske politike, već i da bi pravdao kupovinu ruskog oružja, tražio izručenje Fetulaha Gulena i tražio od SAD da tiho umjerenom kaznom riješe spor sa turskom bankom.

Berat Albajrak (41) je u Turskoj poznat kao „mladoženja”, ali ga u posljednje vrijeme zovu i Erdoganov Kušner.

Sin novinara bliskog Erdoganu, Albajrak je živio u Njujorku na početku karijere dok je radio za američki ogranak jednog od najvećih turskih konglomerata Čalik holding.

Oženio je predsjednikovu kćerku Esru 2004, a tri godine kasnije imenovan je za direktora Čalika.

Uz pomoć tasta, sa 37 godina je postao poslanik, a kasnije i ministar energetike. Međutim, njegov uticaj je naglo porastao nakon pokušaja puča 2016. godine kada se turski lider koristeći njegov telefon iz helikoptera obratio pristalicama, a on kasnije predvodio ofanzivu protiv Erdoganovih protivnika. Imenovan je za ministra finansija, a u međuvremenu je stekao toliki uticaj da ga pojedini zvaničnici, uključujući i ministre, opisuju kao premijera iz sjenke.

„Tajms“ piše da je on pomogao u preuzimanju velikog dijela turskih medija, koje sada u velikoj mjeri kontroliše njegov mlađ brat Serhat Albarjak.

Albarjak, koji, za razliku od tasta, tečno govori engleski, kao ministar energetike je promovisao bliže ekonomske odnose sa Izraelom i posjetio Bijelu kuću kako bi razgovarao sa Kušnerom o njegovim mirovnim planovima za Bliski istok. Dvojica predsjedničkih zetova su u posljednjih dvije godine imali niz susreta povodom situacije na Bliskom istoku, ali i kako bi razgovarali o trgovinskoj saradnji. Kušner je čak inicirao petodnevnu posjetu sekretara za trgovinu Vilbura Rosa Turskoj i to u jeku poziva da SAD uvedu sankcije Ankari zbog kupovine ruskog oružja, piše američki list.

Tramp je svojim odnosom prema Turskoj potpuno zbunio čak i svoje saradnike iz redova republikanaca.

Prvo se usaglasio sa Erdoganom u vezi sa povlačenjem američkih trupa iz sjeveroistočne Sirije, a onda je prijetio sankcijama. Za to vrijeme, zetovi su nesmetano nastavili saradnju i uspijevali da izglade nesuglasice, nazivajući to „diplomatijom iza kulisa”.

Erdogan je u jednom televizijskom intervjuu ove godine kazao da će privatni dijalog između Albajraka i Kušnera brzo „vratiti na pravi put” zategnute odnose između Vašingtona i Ankare. „Taj most dobro funkcioniše u tom pogledu”, kazao je turski lider.

Erdogan i Tramp očigledno vole da koriste porodične ili poslovne veze kao diplomatske kanale, kazalo je za „Njujork tajms” nekoliko zvaničnika, dijelom zatio što su obojica sumnjičavi da državne agencije kuju zavjeru protiv njih.

Ovo nije prvi put da Trampovi lični i porodični odnosi utiču na spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država, navodi list i dodaje da je upravo Kušner gradio dobre neformalne odnose sa Mohamedom bin Salmanom, saudijskim prestolonasljednikom i de facto vladarem. „Tramp je u nekoliko slučajeva formalne odnose dvije države zamijenio ličnim i porodičnim. To u ovom slučaju Erdoganu sigurno odgovara, ali bi trebalo da zabrine Amerikance”, kazao je Erik Edelman, bivši američki ambasador u Turskoj.

( Nada Bogetić )