Brajovićeva kartica pod lupom već dvije godine

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović potvrdio je da zna da se protiv njega vodi istraga, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) objavilo da istražuje njegove transakcije, odnosno podmirivanje najmanje 50.000 eura minusa na njegovoj rivolving kartici.

“Lično sam uvjeren da sam sve radio u skladu sa zakonom, i sa punim povjerenjem u nepristrasan rad državnih organa, stojim na raspolaganju i iskazujem spremnost za saradnju sa ciljem što bržeg utvrđivanja i objelodanjivanja pune istine o ovom slučaju”, saopštio je Brajović.

Prethodno je SDT objavilo da su “povodom navoda koji su iznijeti na sjednici Skupštine Crne Gore 12.11. 2019. godine, a u vezi s eventualnim transakcijama na revolving karticama, u Specijalnom državnom tužilaštvu već formirani spisi predmeta poslovne oznake Ktr-S 235/17 i u navedenom predmetu u toku je izviđaj.”

Iz broja predmeta se vidi da je on formiran 2017. godine, a u informaciji SDT-a se ne pominju imena.

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević je prije dva dana u Skupštini tražio od potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina da objasni kako bi, po njegovom mišljenju, izgledao princip političke odgovornosti u slučaju Brajovića za koga je rekao da mu je “zbog političkih veza” Duško Knežević otpisao dug od najmanje 50.000 eura sa rivolving kartice.

Konjević je najprije hipotetički pitao Pažina - kako bi se ponašao kada bi znao da je njegov kolega, član Vlade “ušao u 50.000 eura minusa sa mjesečnom kamatom od 1,2 odsto, a sve vraća od državne plate“.

Kada je vladin zvaničnik rekao da ne može da odgovara na hipotetička pitanja, Konjević je kazao da je u pitanju Brajović.

Zatim je tražio od Pažina da sa skupštinske govornice pozove tužilaštvo da reaguje, a ministar je to uradio iz skupštinske klupe rekavši “pozivam tužilaštvo”.

Na pitanja “Vijesti” da li će reagovati povodom onoga što se desilo u Skupštini, iz SDT su juče najprije rekli da nadležni tužilac nije u Podgorici, a zatim su promijenili stav i objavili saopštenje.

Priča o Brajovićevoj kartici nije nova.

Knežević je u februaru pozvao predsjednika Skupštine da objasni kako je ”zatvorio svoje obaveze prema Atlas banci”, koje su nastale po osnovu višegodišnjih “dugovanja na karticama koje nije vraćao”.

Knežević je tada kazao da je Brajoviću omogućio da Atlas banci vrati dug od preko 100.000 eura, tako što je prodao plac u Bjelopavlićima po 10 puta većoj cijeni od tržišne.

“Ja sam mu u stvari oprostio dug jer sam mu na taj način suštinski dao pare da pokrije dug. Neka Brajović objasni kako je njegova zemlja u Bjelopavlićima završila u rukama jednog od naših uhapšenih vozača”, kazao je tada Knežević, dok je Brajović tvrdio da od 2013. nema dugovanja prema Atlas banci i da je dug na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje, o čemu navodno postoji sva dokumentacija kod nadležnih organa.

On je juče u parlamentu rukovodio sjednicom kada je poslanik SDP-a otvorio pitanje rivolvinga.

Prokomentarisao je da je Konjević “performans izveo pretpostavljam sa političkom namjerom”.

“Prije pokušaja uvlačenja u ovu priču, ja sam rekao da jesam imao karticu i ta kartica je podmirivana i zatvorena prodajom moje zemlje. Ali ovo su političke priče... Vi mislite da probudite vulkan vašom pričom,” dodao je šef parlamenta, koji je potom dao riječ poslaniku DPS-a i ubrzo zatim napustio skupštinsku salu.

Knežević je u oktobru izjavio da se sastajao sa Brajovićem u avgustu i septembru prošle godine, kada je isticalo oročenje depozita od tri miliona eura preduzeća Aerodromi u Atlas banci.

On je tada rekao da posjeduje prepisku sa predsjednikom parlamenta, kao i audio-snimak pregovora i finansijskih uslova donacije za Socijaldemokrate (SD), na čijem je Brajović čelu.

Društvo u kome institucije nisu iznad pojedinaca

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kaže da Crna Gora nema tradiciju demokratske kulture.

“Svako društvo koje nema razvijen demokratski sistem gdje se na politiku gleda kao na pripadnost sopstvenom taboru, nema izgrađene mehanizme koji kreiraju ambijent da su institucije iznad pojedinca. To prirodno za posljedicu ima da se zaštita pruža “mojima” bez svijesti koliko to narušava povjerenje javnosti u institucije. Kredibilitet institucija je uvijek na drugom mjestu, a neki uslovno viši razlozi se pokušavaju objasniti kao prioritet”, smatra Marić.

Pažin je u Skupštini, reagujući na Konjevićeve prozivke Brajovića, objasnio da je objektivna odgovornost “vrsta moralne sankcije prema samom sebi” i da je to “vrsta savjesti koju treba da imamo svi kao javno odgovorne ličnosti”

Vicepremijer je ranije pozvao vršioca dužnosti VDT Ivicu Stankovića da se povuče sa funkcije zbog korupcionaške afere u tužilaštvu.

On je zatim pohvalio ministra održivog razvoja Pavla Radulovića koji je podnio ostavku nakon što je objavljen snimak korupcionaške afere u koju su uključena dva građevinska inspektora.

Ministar pravde je rekao da je to “izuzetno časni doživljaj sopstvene objektivne odgovornosti”.

( Samir Kajošević )