Rijeka Zeta zaštićena već od 9. decembra
Nakon proglašenja tog područja parkom prirode planirano je uvođenje moratorijuma na ribolov, koji će prvobitno trajati tri godine
Rijeka Zeta od Glave Zete do ušća u Moraču, njene pritoke, Lužnica i dio Mareze, 9. decembra mogli bi biti proglašeni parkom prirode.
To je “Vijestima” kazao biolog Darko Saveljić, jedan od autora Studije za zaštitu rijeke Zete, koju je radilo 29 crnogorskih stručnjaka.
“Gradonačelnica Zorica Kovačević mi je rekla da će to biti 9. decembar, na Dan opštine i dan obilježavanja 150 godina osnivanja Danilovgrada”, rekao je Saveljić.
On je objasnio da će, nakon proglašenja tog područja parkom prirode biti uveden moratorijum na ribolov, koji će prvobitno trajati tri godine, ali i zašto je umjesto početnih 125, za zaštitu planirano 104 kvadratna kilometra:
“Kada smo detaljnije iščitali Zakon o zaštiti prirode, vidjeli smo da bi u prvoj zoni - Zeta i Brežine, koja je provobitno bila planirana za striktnu zaštitu, bila zabranjena i posjeta, osim u naučne svrhe, kao i korišćenje resusra. Bukvalno bi bilo zabranjeno i korišćenje vode iz rijeke Zete, tako da smo uradili rezonaciju i sada je površina koja će biti zaštićena 104 kavdratna kilometra”.
Saveljić je pojasnio da je studijom područje koje se planira zaštiti podijeljeno u tri zone, od kojih je prva močvara Moroniš, u kojoj se inače ne može ništa graditi.
“Druga zona je oko 25 kvadratnih kilometara, a u nju spadaju rijeka Zeta sa svim svojim pritokama, Lužnica i dio Mareze. To je striktna zona zaštite - zabranjeno je da se radi bilo što što bi na neki način ugrozilo atribute zaštičenog područja. Uglavnom se radi o naseljenom području i zoni plavljenja”, kazao je Saveljić.
Objasnio je da Studija zaštite treba da bude osnov planiranja:
“Ni do danas nije moglo da se radi u dolini rijeke Zete onako kako se radilo. Postojali su prostorni planovi, nemam osjećaj da je to poštovano. Na 78 kvadratnih kiometara, znači na više od 70 odsto parka prirode, primijeniće se se prostorni planovi. Biolog ovdje vidi da je zaštićeno baš najbolje i po standardima 25 kvadratnih kilometara, a to su rijeka Zeta i njene pritoke, Brežine i Mareza i neke livade koje su od posebnog interesa za zaštitu, kao i močvara Moroniš. Na sve ostalo se odnosi prostorno planiranje”.
Saveljić je kazao da je u slučaju rijeke Zete Identifikovano osam velikih zagađivača.
“Do sada nismo mogli da se pohvalimo sa tim da su inspekcijski i ostali državni organi na njih pravili pritisak ili radili na sprečavanju zagađenja”, rekao je on.
Istakao je da zagađivači uglavnom uzimaju ogromne kolioline vode iz rijeke ili podzemnih voda, koriste ih u proizvodnji ili pranju farmi i sve vraćaju u rijeku u najgorem mogućem stanju.
“Tako da je Zeta, prema nalazima naših institucija, u nekim parametrima van svih klasa. To znači da je voda opterećena fekalnom kanalizacijom i deterdžentima. Prvo što treba da uradi ova studija je da zabrani ispuštanje neprečišćenih voda, jer imamo slučajeva da se bukvalno cijevima apsolutno sve vode izlivaju u rijeku”, kazao je Saveljić.
Objasnio je i da su grad Danilovgrad i varošica Spuž takođe označeni kao veliki zagađivači, ali da se radi na kolektoru.
Saveljić je kazao i da fabrika Mermer i ostale kamenoreznice takođe zagađuju rijeku, jer ne funkcionišu njihovi taložnici.
Zeta dobija nacionalnu važnost
Prema propisima regionalni park i park prirode je prostrani prirodni ili dijelom kultivisani lokalitet kopna ili mora, odnosno kopna i mora sa ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti i predionim vrijednostima.
U regionalnom parku i parku prirode zabranjeno je vršiti radnje i aktivnosti i obavljati djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka.
Način vršenja radnji i obavljanja aktivnosti i korišćenje prirodnih dobara u regionalnom parku i parku prirode utvrđuje se aktom o proglašenju, u skladu sa Zakonom. U Crnoj Gori parkom prirode proglašena je Piva, Orijen, Solila, Solana...
Riba iz Zete nije za ljudsku upotrebu
Predsjednik Autonomnog građanskog pokreta Predrag Spasojević kazao je juče da su podnijeli dopunu krivične prijave protiv farme svinja “Niksen Čavor” i vlasnika te farme Dragana Čavora, jer je, kako tvrdi, uništio riblji fond rijeke Zete.
“Na javnoj raspravi smo čuli da riba iz rijeke Zete nije za ljudsku upotrebu. Zbog toga smo podnijeli dopunu krivične prijave podnijete prije mjesec. On, za to vrijeme, nije učinio ništa da smanji zagađenje”, rekao je Spasojević.
( Jelena Jovanović )