Graničari neobučeni da na vodi jure kriminalce

Oprema, čamci, obuka za skipere - to nedostaje Graničnoj policiji da bi kroz hladnu vodu Tare i Pive jurila kriminalce.

To je za “Vijesti” ispričao pomoćnik komandira Stanice granične policije Plužine Radosav Božović, objasnivši da policija kontroliše pristupne puteve planinskim rijekama i žičani most koji preko Pive vodi na teritoriju Bosne i Hercegovine.

“Što se tiče kontrole samom plavom granicom, odnosno državnom granicom koja ide maticom rijeke Tare i Pive, mi to ne sprovodimo iz razloga što bi takav način kontrole bio vrlo nebezbjedan. Rijeke Tara i Piva su planinske rijeke, sa brojnim brzacima, virovima, stablima koja nosi voda i zaustavljanje čamca na bilo kom mjestu koje za to nije predviđeno bilo bi vrlo nebezbjedno. Takođe, zahtijevalo bi određenu opremu za policiju, posjedovanje čamca i obuku skipera koji bi upravljao tim čamcem”, rekao je Božović.

Objasnio je da crnogorska i bosanska granična policija, za sada, kontrolu obavljaju samo na kopnu.

“Vijesti” su ranije objavile da je crnogorska “plava granica” sa Bosnom i Hercegovinom gotovo nezaštićena i da policija nema mogućnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumčare droge i cigareta, migrante..., ali ni one koji bježeći od zakona odluče da preplivaju dvije rijeke.

Osim mogućnosti da granicu pređu čamcima ili plivajući, postoji mogućnost da kriminalci iz jedne u drugu državu prelaze preko žičanog mosta iznad Pive.

Kanjoni Pive i Tare su izuzetno surovi i lijepi, i predstavljaju turističku atrakciju, ali i izuzetnu prirodnu prepreku za sve vidove prekograničnog kriminala, pogotovo sad kad su aktuelne ilegalne migracije. Krijumčarima ostaju samo glavni putevi i okolina graničnog prelaza Šćepan polje - ova dva sporedna puta koja vode preko rijeke Tare i Pive, koje je patrolama jako lako pokriti, što i činimo”, rekao je Božović

Božović, međutim, tvrdi da je policiji lako da kontrolišu taj most i ostale pristupne puteve i da to čine.

“Što se tiče kontrole ‘plave granice’ na rijekama Tara i Piva, njih realizujemo u sklopu nadzora državne granice, kroz kontrolu pristupnih puteva koji vode do prilaznih tačaka na samim rijekama. Kontrolišemo sporedni put koji vodi do rijeke Tare, kojim se kreću rafteri, a takođe i drugi - put preko žičanog mosta na rijeci Pivi koji je jednosmjeran i završava nekih petsto metara, do kilometar u Bosni i Hercegovini... Kontrolu možemo da vršimo, i vršimo je, na na samoj obali odakle počinje splavarenje i na samom završteku - na ušću Tare u Drinu”, objasnio je Božović.

Iskusni policajac navodi da nije bilo slučajeva da se uhvate krijumčari koji organizovano pokušavaju prebaciti migrante u susjednu državu.

“Bilo je sporadičnih slučajeva samih migranata koji su izašli negdje prije državne granice, pa su pokušali pješice da pređu preko granice... Zasad imamo samo slučajeve da su pokušali da pređu rijeku plivajući, ali su procesuriani”, kazao je pomoćnik komandira GP Plužine. Objasnio je i da migrante koje spriječe da nelegalno pređu granicu vraćaju u Prihvatilište za strance, jer imaju potvrde da su podnijeli zahtjev za azil.

Ekipa “Vijesti” krajem septembra uvjerila se da je moguće neopaženo “uplivati” u BiH - izaći na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz šumu kojom je Tara okružena.

Da to koriste i kriminalci, potvrdilo je više sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godišnje provedu na Tari i Drini.

Raftere kontrolišu zajedničke patrole

Božović je objasnio da sa kolegama iz GP Hum imaju zajedničke kontrole na pristupnom putu koji vodi ka Braštanovici, i da je kontrola tamo jer rafteri koji u avanturu kreću sa crnogorskim agencijama ne podliježu kontroli na graničnom prelazu zbog toga što ne napuštaju teritoriju Crne Gore.

Objasnio je da se isto radi i sa druge strane - na pristupnom putu koji vodi do mjesta odakle rafteri kreću sa agencijama iz Bosne i Hercegovine.

Rijetki su, kaže on, slučajevi da neko pređe granicu BIH i bez javljanja graničarima na Šćepan polju krene ka Braštanovici.

Jednosmjerni most glavni uzrok gužvi na granici

Jednosmjerni most između Crne Gore i Bosne i Hercegovine glavni je uzrok čekanja na graničnom prelazu Šćepan Polje, osim toga, u sezoni gužve prave i rafteri, kazao je Božović:

“Most metalne konstrukcije, sa drvenim gredicama koji čine kolovoznu traku je dosta uzak i njime mogu da se kreću samo vozila u jednom smjeru. Upravo taj jednosmjerni most predstavlja jedan od glavnih problema i stvara ogromne gužve i čekanja na kontorli. Osim mosta, gužve uzrokuje sporedni put između dva granična prelaza koji koriste rafteri. Tim putem dnevno prođe oko 150 vozila - uglavnom kombija i džipova koji voze raftere do odredišta - uzvodno rijekom Tarom nekih 12 ili 13 kilometara do Braštanovice, odakle počinje splavarenje”.

Dodao je i da je jedan od uzroka gužvi infrastruktura graničnog prelaza - tri saobraćajne trake koje nijesu dovoljno da obezbijede propustljvost svih vozila u špicu turističke sezone, kada dnevno ima i do 15 hiljada prelazaka.

Da bi smanjili gužve i omogućili što brži promet, a uz sve to izvršili kontrolu, graničari “iznalaze najbolja moguća rješenja”.

“Osim selektivne kontrole koju preduzimamo, u toku dana, kada su najveće gužve, vršimo i selektivno propuštanje saobraćaja preko jednosmjernog mosta, u koordinaciji sa kolegama iz GP Hum, sa kojima imamo odličnu saradnju, ali i preusmjeravamo saobraćaj iz jedne trake u drugu i povećavamo broj službenika u toku jedne smjene”, kazao je Božović.

( Jelena Jovanović )