Milenu povezati sa Bojanom, izgraditi luku i marinu

Port Mileni je potrebna hitna revitalizacija i povezivanje sa rijekom Bojanom, a kod Rta Đerana neophodno je izgraditi ribarsku luku i marinu za glisere i jahte, piše u novom konceptu plana za Port Milenu, koji je na javnoj raspravi do 20 novembra.

Izmjenama i dopunama Državne studije lokacije (DSL) predviđena je i izgradnja privezišta u samoj Port Mileni, izgradnja dva lukobrana, rekonstrukcija starog i izgradnja novog mosta, planiranje uređenja obale kanala, odnosno izgradnja drvene promenade - šetališta uz obalu, izgradnja plutajućih pontona ili drvenih pristana, izgradnja novih kalimera, drvenih sojenica za ribare i izgradnja nacionalnog restorana uz očuvanje autentičnog pejzaža rta i kanala sa kalimerama.

Ekspertski tim na čelu sa arhitektom Mirkom Đurovićem napravio je sveobuhvatnu analizu kanala i recipročnog uticaja na okolinu. U anketi povodom izrade koncepta, 65,5 odsto ispitanika ocijenilo je da bi ugostiteljski sadržaji, restorani i konobe učinili prostor interesantnijim i kvalitetnijim za stanovnike i turiste.

Pored te namjene, naglašeni su i wellness i spa sadržaji, zajednički javni rekreativni prostori, kulturni sadržaji, zajednički javni otvoreni prostori, poslovne djelatnosti, zdravstvena zaštita, trgovina i uslužne zanatske djelatnosti. Većina ispitanika ima izgrađena jedan do dva objekta na parceli, koji prosječno imaju tri, ali ih ima i sa pet spratova. Svoje postojeće objekte ispitanici najviše koriste za stanovanje, a zatim za potrebe turističkog izdavanja. U individualnim zahtjevima, ispitanici su se složili oko stava da prethodni plan nije bio u skladu sa postojećim stanjem, te da je zbog toga bio neizvodljiv. Zainteresovani su za novi planski dokument koji će uvažiti njihove postojeće objekte i granice katastarskih parcela.

U konceptu se podsjeća da je početkom devedesetih godina prošlog vijeka bilo predloženo da se uzvodni kraj kanala Milena produži do korita rijeke Bojane. Izgradnjom ustave na zaštitnom nasipu rijeke Bojane bilo bi omogućeno kontrolisano upuštanje riječne vode u kanal.

„Pethodno, podrazumijevala se izgradnja kanalizacionog sistema za sva naselja i objekte koji gravitiraju ka kanalu, kao i bagerovanje nataloženog mulja sa dna kanala. Bez tih radova ne bi imalo smisla ni započinjati bilo kakve radove na povezivanju kanala. Ubacivanjem svježe vode u kanal, u znatnoj mjeri bili bi ublaženi problemi zagađenja vode. Ukoliko bi se u kanal ubacivale značajnije količine vode, tada bi se u kanalu uspostavilo tečenje sa brzinama koje su dovoljne da obezbijede samopročišćavanje ušća kanala u more“, piše u planu.

Dodaje se da je za spajanje bilo potrebno prokopati novi kanal dužine od oko 6,5 kilometara. Projekat nije realizovan zbog visoke cijene radova.

Konceptom je Rt Đerane definisan kao luka od nacionalnog interesa - ribarska luka do 40 vezova za plovila dužine do 10 metara, sa pratećom infrastrukturom za čuvanje, skladištenje, pakovanje i rukovanje ribom i drugim morskim organizmima, na kopnu u neposrednoj blizini gata na kojem plovila pristaju.

„Izgradnja ribarske luke i marine planira se u zoni Rta Đerane i ušća kanala Port Milena u more. Da bi se obezbijedila akvatorija u kojoj će plovila imati dobru zaštitu od dejstva talasa ekstremnih visina, neophodno je planirati izgradnju dva lukobrana. Glavni lukobran, koji će se pružati približno paralelno sa obalom Rta Đerane, treba da štiti akvatoriju ribarske luke i marine od dejstva dominatnih talasa iz jugoistočnog pravca i od zasipanja pijeskom. Iz analiza je zaključeno da bi dužina glavnog lukobrana trebalo da iznosi oko 400 metara. Preostaje da se izgradnjom sekundarnog lukobrana zaštiti akvatorija od direktnog dejstva talasa iz sektora jugoistok - jugozapad. Pritom su najvažniji talasi iz južnog pravca jer oni mogu dostići visine između pet i šest metara“, piše u konceptu.

„Pored promenade planirana je biciklistička staza. Za ovo šetalište na određenim rastojanjima planirana su i adekvatna proširenja na koja su povezana drvena pristaništa. Drveno pristanište može da je izgrađeno kao plivajuće ili na šipove. Za ovo šetalište neophodno je da se uradi Idejni i Glavni projekat. Materijal koji će se primjenjivati u realizaciji obalnog šetališta je drvo. Duž kanala predviđeni su veliki parkovi i zone za provođenje slobodnog vremena, koje mogu posjećivati i stanovnici i turisti, koji dolaze svojim barkama ili šetaju uz obalu kanala. Načelno, prostor treba obogatiti adekvatnom parkovskom opremom, napravljenom u drvetu“, piše u izmjenama i dopunama postojećeg plana.

Za zone u kojima je dozvoljena gradnja objekata mješovite namjene za razvoj turizma, kako bi se ispoštovali stečeni uslovi i postojeće stanje, planirano je da 60 odsto njihove bruto površine bude namijenjeno turizmu, a 40 odsto stanovanju.

Jahte i gliseri neće moći u kanal

Motorni saobraćaj, navodi se, parkirao bi se u marini za jahte i glisere i bio bi za njih zabranjen ulaz u kanal.

„Ulaz bi bio dozvoljen samo za ribare sa malim čamcima i ECO plovnim vozilima i vlasnicima kalimera. Na taj način bi se sačuvao autentični pejzaž kanala i vratili bi izgled kanala sa kalimerama i drvenim pristaništama - plutujućim pontonima. Planirano je šest zona za montažu drvenih pristana duž kanala za vlasnike kalimera i lokalne ribare sa manjim čamcima.

Glavni akcenat kanala je izgradnja nacionalnog restorana, koji se planira u donjem pojasu“, piše u konceptu, i dodaje se da je poseban akcent dat na planiranje i realizaciju obalnog šetališta, tkz. daščane promenade, koja je širine oko pet metara dužnih i koji prati obje obale kanala.

( Samir Adrović )