VREMEPLOV Neplaćeni računi otjerali optimizam

Nakon što je prošle godine bila jedna od zemlja koja je najpozitivnije gledala na uslove života, u Crnoj Gori, prema ovogodišnjem istraživanju Galupa, pesimizam je porastao. Od 43 odsto koliko je bilo zadovoljnih prošle, ove godine je životnim standardom zadovoljno 37 odsto građana.

Oni, baš kao i građani u drugim zemljama Zapadnog Balkana (ZB), imaju sve više problema da plate račune i sastave kraj s krajem.

Prema istom istraživanju, manji je i broj crnogorskih građana koji misle da je nezavisnost bila dobra - u proteklih godinu dana procenat onih koji misle da je samostalnost dobra pao je sa 63 na 54 odsto.

“Ovo može biti povezano sa tim što Srbija sve više primjenjuje pravila kojima se crnogorski građani tretiraju kao stranci; ovo je rezultiralo problemima – 2008. jedanaest odsto ispitanika je kazalo da su imali manje teškoće u svojim odnosima sa Srbijom, što je cifra koja je sada dramatično porasla na 30 osto”, navodi Galup.

Povjerenje u crnogorske vlasti je generalno ostalo visoko uprkos krizi: 70 odsto, navodi Galup i dodaje da je to jedna od vlasti kojoj se najviše vjeruje u regionu.

Izuzev Kosova i Albanije, većina građana u svim zemljama osjeća da njihova zemlja ide u lošem pravcu, a minimum polovina ispitanika očekuje da se pogoršaju njihovi standardi življenja u narednim godinama.

“Raspoloženje javnosti – sa izuzetkom Kosovara i Albanaca – je pesimistično“, navodi se u Galupovom istraživanju.

Pesimizam crnogorskih građana objašnjava se smanjenjem priliva investicija, što je rezultat finansijske krize.

Preko polovine ispitanika u Crnoj Gori, čak 11 odsto više nego prošle godine, prijavilo je probleme u plaćanju računa.

“Kada se pogledaju osnovni svakodnevni troškovi ljudi u regionu, upadljivo je da je u svim zemljama izuzev Albanije, u odnosu na prošlu godinu, porastao broj ljudi koji su imali neke teškoće ili ozbiljne probleme u plaćanju svojih računa za vodu, gas, struju ili grijanje”, navodi se u Galupovoj analizi koja je sprovedena u septembru, a u svakoj od zemalja regiona urađen je jednočasnovni intervju sa minimum hiljadu ispitanika.

Dodaje se da je u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, ovaj procenat porastao najmanje za devet odsto, tako da se u ovim zemljama polovina ili više ispitanika sada bori da pokrije svoje osnovne potrebe.

Navodi se da je velika većina građana ZN ubijeđena da nijesu vjerovatni novi oružani konflikti u regionu.

“Budućnost obećava mir bez razvoja. Pesimizam vezano za zaposlene je alarmantno visok među mladim ljudima dok su korupcije i loš menadžment vlasti široko rasprostranjeni”, piše u dijelu analize koji se odnosi na svih šest zemalja ZB.

Dok finansijska kriza nije imala vidljivi uticaj na standarde življenja ljudi u regionu, čini se da im je otežalo da sastave kraj s krajem.

„Vezano za finansijsku krizu, 84 odsto ispitanika u Crnoj Gori je ubijeđeno u njene ekstremno ili donekle negativne efekte”, piše u analizi.

Ovo ih, međutim, nije učinilo sumnjičavim kada je u pitanju globalna trgovina. Skoro polovina ispitanika je navela da bi, ako se ovako nastavi, kriza mogla biti prevaziđena.

“Nijedna druga zemlja nije imala veći procenat onih koji imaju ovakvo mišljenje. O ruskim investicijama je pozitivno govorilo 46 odsto ispitanika, a samo petina je bila kritična“, piše u istraživanju.

Crkvene/religijske organizacije u regionu ostale su institucije koje uživaju najviše povjerenja. To su organizacije kojima se najviše vjeruje u svim većim etničkim grupama izuzev kod Albanaca u Albaniji, Makedoniji i na Kosovu koji su imali više povjerenja u NATO i građana Hrvatske koji su najviše vjerovali vojsci.

“Ljudi u Crnoj Gori i kosovski Albanci pokazali su najjače povjerenje u svoju nacionalnu vlast. Povjerenje u vlast bilo je najniže u BiH i Hrvatskoj. Širom svih zemalja političkim partijama se najmanje vjerovalo od svih institucija pokrivenih istraživanjem”, piše u Analizi.

Dok je povjerenje u policiju relativno visoko, na sudove se, u zemljama ZB, gleda sa više kritike.

“Više od dvije petine svih grupa u regionu, izuzev Hrvata u BiH i Hrvatskoj (30 i 34 odsto), vjeruje sudovima. Povjerenje u te institucije je posebno visoko u Crnoj Gori - 68 odsto i među kosovskim Albancima 59 odsto”, navodi se analizi Galupa.

Tri četvrtine crnogorskih ispitanika je kazalo da bi članstvo u EU bila dobra stvar, a isto toliko vjeruje da njihovi lideri rade sve što je neophodno da bi zemlja ušla u EU, “što je cifra veća nego u bilo kojoj drugoj zemlji ZB”.

Podrška EU u Crnoj Gori porasla je za deset odsto od prošle godine i sada je 67 odsto. Podrška je porasla i u BiH, ostala je visoka, blizu 90 odsto, u Albaniji i na Kosovu, a smanjila se u Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj.

Ulazak u EU prva očekuje Hrvatska - 2013. godine, Crnogorci smatraju da bi dio evropske porodice mogli da budu za osam godina dok su građani BiH najpesimističniji i ulazak u Uniju ne očekuju prije 2022. Ispitanici u svim zemljama naveli su slobodnije putovanje kao najvjerovatniju posljedicu ulaska u EU.

Od 2008. podrška za jače veze sa zemljama regiona je porasla u svim zemljama izuzev u Crnoj Gori, gdje je ostala na 42 odsto i Albaniji gdje se smanjila za šest odsto.

“Širom regiona istorijski animuziteti i nacionalni političari smatraju se najvećim preprekama koje sprečavaju zemlje regiona da tješnje sarađuju”, navodi se u Galupovoj analizi.

( Arhiva Vijesti )