Nezakonito bogaćenje biće strogo povjerljivo

Vladajuća koalicija namjerava da sakrije od javnosti dio podataka koji se tiču imovine dijela javnih funkcionera, time što će posebnim zakonima zabraniti da oni javno pojašnjavaju konflikt interesa.

Takođe i što će informacije o provjeri njihove imovine biti i zakonski proglašene tajnim - iako je to do sada bila praksa u radu Agencije za sprečavanje korupcije.

Takvu mogućnost donosi Predlog izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, koji je uradila radna grupa Odbora za izborno zakonodavstvo, dok je njen rad bojkotovala opozicija.

Pred skupštinskim Odborom za antikorupciju za danas je bilo najavljeno konsultativno saslušanje o “izmjeni Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja”, na koje direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sreten Radonjić nije došao.

U predlogu dokumenta piše da se posebnim zakonom može ograničiti obaveza javnog funkcionera da se izjasni tokom rasprave o sukobu interesa, u organu u kojem vrši javnu funkciju. “Obaveza davanja izjave iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na javnog funkcionera za koga važe pravila o izuzeću propisana posebnim zakonom ili drugim aktom”, glasi član koji se predlaže.

Izmjenama zakona, u čiji predlog su “Vijesti” imale uvid, između ostalog bi se omogućio i direktan politički uticaj na izbor direktora ASK-a, jer je predloženo da ga bira i razrješava Skupština većinom glasova prisutnih poslanika. “Direktora Agencije bira Skupština većinom glasova prisutnih poslanika, na predlog nadležnog odbora, na period od pet godina i može biti biran najviše dva puta”, navodi se u predlogu.

Evropska komisija je u više navrata, a posljednji put i u neformalnom dokumentu za poglavlja 23 i 24 kritikovala rezultate Agencije. Na formiranju nezavisne institucije koja ima široka ovlašćenja u suzbijanju korupcije, nezakonitiog finansiranja partija, zaštite zviždača i lobiranja, upravo je insistirala EK prije više od pet godina, ali ta institucija do sada nije opravdala njeno povjerenje i očekivanje dijela javnosti. U posljednjem, nedavno objavljenom neformalnom izvještaju o napretku u poglavljima 23 i 24, EK zamjera ASK na “oskudnim rezultatima detaljne provjere javnih funkcionera” i nedostatku istrage nelegalnog bogaćenja.

DPS prije svega, a zatim i drugi javni funkcioneri, među kojima i direktor ASK-a Sreten Radonjić, su u prethodnom periodu više puta ukazivali da javnost nema prava da zadire u imovinu funkcionera, a njenu provjeru, na kojoj insistiraju i eksperti EK, proglasila je tajnom. Sada je taj dio dodatno pojačan novim predlogom zakona čije usvajanje na Odboru za izborno zakonodavstvo treba da zavisi od opozicije. Od ukupno 14 članova odbora, svaki predlog treba da podrži 11 - što znači i opozicioni članovi.

Predloženim izmjenama uvode se olakšice i da funkcionere kojima je istekao mandat ili su smijenjeni.”Javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da dvije godine od dana prestanka funkcije podnese izvještaj u elektronskoj i pisanoj formi Agenciji sa stanjem na dan podnošenja izvještaja”, navodi se u predlogu.

Važećim zakonom bivši funkcioneri su obavezni da podnose izvještaj o imovini jednom godišnje u periodu od dvije godine.

Predlogom DPS-a javni funkcioneri su obavezni da u izvještajima dostave podatke imovini i prihodima i članova zajedničkog domaćinstva u zemlji i inostranstvu, kao i podatke o nadoknadama za članstvo i prihode u radnim tijelima, radnim grupama i komisijama. Odbor za antikorupciju danas bi trebalo konsultativno da sasluša direktora Agencije Sretena Radonjića i predsjednika Savjeta ASK Momčila Radulovića. Osim njih, sjednici će, kako je objavljeno na sajtu Skupštine, prisustvovati predstavnici MANS-a, Instituta alternativa, Građanske alijanse i Centra za demokratsku tranziciju.

Članica Odbora za reformu izbornog zakonodavstva i radne grupe 6 koja je radila na predlogu izmjena Zakona o ASK Daliborka Pejović ranije je rekla agencijI MINA da je “Agencija za sprečavanje korupcije najvažnija institucija za pripremu, sprovođenje i analizu izbora i zato je neophodno obezbijediti njenu nezavisnost, profesionalnost i povjerenje javnosti”.

“Na radnoj grupi je upravo bio razlog da obezbijedimo njenu nezavisnost, profesionalnost, povjerenje javnosti i posebno političkih subjekata koji participiraju u izbornom procesu”, rekla je Pejović ne iznoseći detalje o sadržaju predloga.

Radonjiću mandat još godinu, nasljednik će se birati po novom

“Izbor članova Savjeta izvršiće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Izbor direktora Agencije izvršiće se u roku od 90 dana od dana izbora Savjeta”, piše u predlogu zakona.

Radonjiću mandat ističe u decembru naredne godine, dok je Savjet nedavno izabran.

Funkcioneri dobijaju pravo da budu predsjednici bordova

Javni funkcioneri po važećem zakonu mogu da se bave naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da zarađuju od autorskih, patentnih i sličnih prava, intelektualne i industrijske svojine. Predlogom je predviđeno da oni ubuduće mogu biti i predsjednici ili članovi organa upravljanja i nadzornih organa tih ustanova.

Navodi se i da članstvo u radnim grupama i komisijama nije sukob interesa, ali i da funkcioneri koji je član više radnih tijela ili komisija u istom mjesecu može biti plaćen za agažman samo u jednom od njih.

Predloženim izmjenama poslanicima i odbornicima omogućeno je da donose odluke i kada Agencija provjerava da li su u konfliktu interesa. Za razliku od ostalih javnih funkcionera, poslanici i odbornici mogu učestvovati u raspravama i odlučivati u stvari u kojoj oni ili povezana lica imaju privatni interes.

( Mila Radulović, Samir Kajošević )