Pogledajte: Kada Miškovići uključe fen, kuća ostane u mraku
Mišković je, kako je rekao “Vijestima”, planirao da u selu napravi ribnjak, dobio je sve dozvole, ali – za ribnjak, kako kaže, sada nema dovoljno vode
Kad se u kući Marinka Miškovića uključi fen, porodica praktično ostane u mraku.
Miškovići žive u zaseoku Jošanica, u selu Konjuhe, u opštini Andrijevica. Njihovo domaćinstvo strujom se napaja poput drugih, sa mreže Elektroprivrede (EPCG).
Ali, struja se u njihovom selu već dvije godine proizvodi u maloj hidroelektrani (mHE) Bradavac, dok je na Mojanskoj rijeci u planu izgradnja još tri takva hidroenergetska projekta.
Miškovići, svejedno, nisu riješili problem napajanja domaćinstva električnom energijom.
Marinko je svoju priču ispričao danas na okruglom stolu Organizacije KOD “Male hidroelektrane – rješenje ili problem za Crnu Goru”.
Mišković je, kako je rekao “Vijestima”, planirao da u selu napravi ribnjak, dobio je sve dozvole, ali – za ribnjak, kako kaže, sada nema dovoljno vode.
Sredinom septembra, on je povrijeđen nakon što se sukobio sa investitorom koji gradi mHE na Mojanskoj rijeci. Investitor je Igor Mašović, brat predsjednika Opštine Andrijevica Srđana Mašovića. Fizički sukob između Miškovića i Mašovića dogodio se dok su predstavnici KOD-a snimali situaciju u vezi sa izgradnjom mHE. Slučaj je prijavljen policiji.
Slika iz Jošanice u najkraćem opisuje godine borbe i onoga što, najčešće mještani, opisuju kao posljedice izgradnje mHE širom Crne Gore.
"Svi smo direktno ili indirektno osjetili negativan utican mHE", rekao je Vuk Iković iz KOD-a, dodajući da Crna Gora ima prepoznatljive i velike resurse, ali da su oni pretvoreni u "najveći problem".
Predstavnici KOD-a snimali su na terenu situaciju na više vodotoka na kojima su izgrađene mHE.
Kao samo jedan od primjera koji ilustruje posljedice, Iković je naveo Šekularsku rijeku čiji je tok dug oko 15 kilometara, od čega je skoro 13 stavljeno u cijevi.
"Izgubili smo preko 80 odsto riječnog toka. Ako znamo da se potočna pastrmka iz Plavskog jezera mrijesti u Šekularskoj rijeci, ona mora da od Jezera do Šekularske rijeke pređe put od 40 km. Kad pastrmka dođe na mjesto gdje će da položi jaja – tamo više nema rijeke. Izgubili smo dobar dio populacije potočne pastrmke, dobar dio rijeke, izgubili smo u stvari dio sebe", rekao je Iković.
Podsjetio je da su na toku Šekularske rijeke izgrađene četiri mHE.
"Rijeka je prekinuta na četiri dijela i svim vodenim organizmima je otežano kretanje u njenom toku", kazao je on.
Dodao je i da je problem uklanjanje vegetacije, što voda kroz cijevi mijenja karakteristike i da se svi uticaji kumulativno odražavaju na živi svijet u Šekularskoj ili nekoj drugoj rijeci.
Umjesto mHE, kako je kazao, lokalna zajednica bi više koristi imala od ribarstva, te naveo da to pokazuju brojni primjeri iz zemalja Evropske unije.
"Od kilometra toka, lokalna zajednica privređuje čak i do 20 hiljada eura godišnje. I umjesto da naši funkcioneri naprave strategiju ribolovnog turizma, mehanizam koji će da nose građani, kao prvi korisnici prostora, nametnuta nam je strategija izgradnje razvoja mHE. Još gore je što građani plaćaju izgradnju tih mHE", rekao je on, podsjećajući da građani kroz račune za utrošenu električnu energiju plaćaju subvencije za projekte mHE.
"Tako građani investiraju u uništavanje naših rijeka. I da sav novac koji proizvodnjom električne energije iz ovakvih objekata ide u džepove građana, ovakvi projekti nisu prihvatljivi za Crnu Goru", ocijenio je Iković.
Željko Vidaković iz organizacije Zeleni Crne Gore projekte mHE ocjenjuje kao "ekocid u službi profita svega nekoliko investitora". Smatra spornim dužinu trajanja subvencija koje se isplaćuju investitorima i podsjeća da građani za te biznise plaćaju 12 godina.
"Da bi opravdali ulaganja, oni su u biznis planovima naveli da će povrat investicije imati za pet do šest godina. Ko je odlučio da se subvencije njima daju 12 godina, to je pitanje za premijera i resornog ministra", kazao je Vidaković.
Spornim smatra i "tirolski zahvat", tehnologiju koja je primijenjena kod izgradnje mHE u Crnoj Gori i koju ocjenjuje kao "najprimitivniju i najštetniju po okolinu".
"Je li moguće da u ministarstvima nisu imali informacije da postoje i druga rješenja", pitao je on.
Prvi tender za mHE raspisan je 2008. godine. Godinu kasnije, usvojen je i Zakon o koncesijama, na osnovu koga su raspisani svi ostali tenderi. Iz KOD-a su podsjetili i da je Crna Gora postavila cilj da do 2020. učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji dostigne nivo od 33 odsto. Taj nivo je premašen još 2016, kada je udio iznosio 41,6 odsto, zbog čega je i Evropska komisija u izvještaju za 2018. godinu savjetovala prelazak na tržišno zasnovane mehanizme podrške OIE, podsjetili su iz KOD-a.
( Damira Kalač )