Katnić i Lazović osuđeni zbog nasilničkog ponašanja, ostali u evidenciji 22 godine duže

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović 1990. godine uslovno su osuđeni zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja lakih tjelesnih povreda dvojici gostiju diskoteke 1983. godine, u kojoj su sadašnji funkcioneri radili kao redari, saopšteno je večeras u emisji Načisto na Televiziji Vijesti.

Na Katnićev zahtjev, tek u julu ove godine iz kaznene evidencije izbrisana je odluka o kažnjavanju, iako su se uslovi za zakonsku rehabilitaciju stekli još 1993. godine: “Dvije godine nakon što je uslovna osuda od pet mjeseci, s rokom provjeravanja od jedne godine, postala pravosnažna”.

Prvostepena presuda donijeta je sedam godina nakon tuče, a Viši sud potvrdio ju je godinu kasnije, odnosno 1991. godine.

Do tih podataka došao je autor emisije Petar Komnenić, koji je i objavio i presudu Osnovnog suda Titograd.

Njemu, međutim, nadležni nisu odgovorili - zašto se na brisanje iz kaznene evidencije čekalo 23 godine i ko je kriv za to.

Komnenić je kazao da je to pokrenulo pitanje - kako je moguće da se ime bivšeg sudije Apelacionog suda, a kome se bliži kraj mandata na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, sve do sredine ove godine nalazilo u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde.

Urednik emisije Načisto istraživao je da li ta činjenica govori da Tužilački savjet nije valjano obavio posao prilikom njegovog izbora 2015. godine.

Pravnici i akteri te priče, međutim, osporili su tu sumnju, pozivajući se na članove Krivičnog zakonika (KZ), poput člana 119.

“Zakonska rehabilitacija nastaje ako lice kojem je izrečena uslovna osuda u vrijeme provjeravanja i u roku od godinu dana po isteku roka provjeravanja ne učini novo krivično djelo”, propisano je tim članom.

Na isti član KZ-a, ali i na još neke, pozvao se i Katnić, koji je Televiziji Vijesti odgovorio preko portparolke Tužilaštva Dragane Maljević:

“Zakonska rehabilitacija u ovom predmetu nastupila je 1993. godine, što znači, da se od tada na osnovu Krivičnog zakonika Crne Gore, član 118, stav 1, glavni specijalni tužilac smatra neosuđivanim. Istovremeno napominjemo da je Sudskim poslovnikom predviđeno da se ova vrsta predmeta uništava pet godina nakon dana pravosnažnosti, što znači da su svi spisi predmeta morali bili uništeni do kraja 1996. godine”, objasnila je Maljević. Ipak, Katnić je sa uslovnom osudom u evidenciji, prošao makar dvije procedure koje su zahtijevale potvrdu o neosuđivanosti - 2005. kada je postao sudija Apelacionog suda i 2015. godine - kada je imenovan za glavnog specijalnog tužioca.

Iz Ministarstva pravde, koje se od 2013. stara o kaznenoj evidenciji, za TV Vijesti su kazali da je Tužilački savjet 2015. od njih tražio izvod iz kaznene evidencije za Katnića i da su im taj dokument dostavili.

Odgovarajući na pitanja novinara - kolika je sramota za sistem što je GST većinu mandata proveo sa imenom u kaznenoj evidenciji, odgovorili su da je to pitanje za Tužilački savjet.

“S obzirom da Ministarstvo pravde nije nadležno za sprovođenje postupka imenovanja”.

Iz Tužilačkog savjeta Komneniću je odgovoreno da je “postupak izbora GST Milivoja Katnića u potpunosti sproveden u skladu sa Zakonom o specijalnom tužilaštvu”.

Oni nijesu odgovorili da li su tada Katniću skrenuli pažnja na tu nepravilnost i jesu li Ministarstvo pravde ili nadležni sud upozorili da su već davno, po članu 493 ZKP-a, morali inicirati čišćenje evidencije.

​“Jasno je da uslovna osuda u kaznenoj evidenciji, koja je morala biti davno izbrisana, nije smjela biti prepreka za izbor Milivoja Katnića, ali nam iz Tužilačkog savjeta ne odgovaraju - zašto se tada nije upalio alarm, da li je Katniću skrenuta pažnja na tu nepravilnost, da li je upozoreno Ministarstvo pravde ili nadležni Osnovni sud, koji je davno, po članu 493 ZKP, morao inicirati čišćenje evidencije”, saopštio je Komnenić.

Kako je saznao da mu je ime još u kaznenoj evidenciji?

Katnić nije odgovorio kada je i pod kojim okolnostima saznao da je njegovo ime još u evidenciji, da li to što predmet nije uništen upućuje na neažurnost i neodgovornost sudova i sistema ili na nešto drugo...

Kako autor emisije navodi, nije precizirao ni šta od sistema mogu očekivati građani, ukoliko se glavni specijalni tužilac suočava sa tako nezgodnom situacijom.

“Bez odgovora ostalo je i pitanje ako se i sam poziva na zakonsku obavezu Osnovnog suda da samoinicijativno donese rješenje o njegovoj zakonskoj rehabilitaciji, zašto je nakon dvije decenije neispunjavanja te obaveze morao lično da piše zahtjev za brisanje i ineterveniše”, konstatovano je u emisiji Načisto.

( Jelena Jovanović )