Zašto se iz Bijele ne odvozi opasni industrijski otpad?

Riječ je o poslu vrijednom 23 miliona eura za koji se Vlada 2014. zadužila kod Svjetske banke

5146 pregleda3 komentar(a)
Grit u Bijeloj, Foto: Screenshot
24.11.2019. 21:57h

Crna Gora još se nije oslobodila industrijskog otpada, grita koji je decenijama taložen na oko 17 hektara u krugu nekadašnjeg Brodogradilišta u Bijeloj. Da bi riješila ovu crnu ekološku tačku, Vlada se još 2014. zadužila kod Svjetske banke oko 23 miliona eura, a odvoženje grita brodovima u Sevilju nakon nekoliko odlaganja, počelo je u martu. I opet stalo u avgustu. Posljednji brod sa gritom iz nekadašnjeg Brodogradlišta isplovio je za Španiju 6. avgusta.

Zašto francuska kompanija Valgo kojoj je ovaj posao povjeren već skoro četiri mjeseca ne odvozi opasni otpad, od njenih predstavnika u Crnoj Gori ni nakon deset dana insistiranja, TV Vijesti nije dobila odgovor.

U Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine kažu da pomno prate ovaj važan posao, te da su po srijedi administrativni problemi.

"Poslednji tovar grita izvezen je početkom avgusta i tada je ispunjena ta kvota od 40 hiljada tona, na koliko je glasila prva dozvola za izvoz, odnosno uvoz, izdata od strane nadležnih institucija u Crnoj Gori i nadležnih institucija u Španiji", kaže Almina Bučan iz Agencije za zaštitu i prirode životne sredine. Bučan tvrdi da je firma Valgo početkom septembra predala zahtjev za dobijanje dvije nove dozvole, koje će ako budu odobrene, riješiti problem preostalog grita i kontaminiranog zemljišta.

"Čim nadležne institucije iz Španije pošalju dozvolu, Agencija za zaštitu prirode i životne sredine će u sklopu svojih nadležnosti izdati dozvolu za izvoz. U tom periodu će izvođač radova, francuska kompanija Valgo rezervisati brod i odmah se kreće sa izvozom grita", navodi Bučan.

I dok se nadležni nadaju da će dozvole za odvoz preostale polovine grita i kontaminiranog zemljišta biti brzo izdate, u Bijeloj se nezvanično može čuti da se grit više ne odvozi u Sevilju zbog promjene lokalnih vlasti u španskom gradu, što je i usporilo proceduru. Rok za završetak radova u Bijeloj je jun 2020.

"Mi imamo shodno ugovoru mogućnost naplate određenih kazni, dakle penala u visini 0,05 posto od ugovorene vrijednosti na dnevnoj osnovi, do 10 posto maksimuma od ugovorene vrijednosti ili eventualno možemo započeti priču o raskidu ugovora kada se pokreće ta garancija za dobro izvršenje posla, koja je oko 8 posto od ukupne vrijednosti ugovora", dodaje Bučan.

Država je dakle zaštićena u slučaju da se desi da izvođač radova u predviđenom roku ne ispuni ono što je predviđeno ugovorom. Ekolozi ipak upozoravaju da se rokovi za završetak ovako važnih poslova ne smiju dovoditi u pitanje, a tome se nadaju i mještani Bijele.

"Sve vrste otpada takvog sastava su opasne po ljudsko zdravlje. Zabranjen je direktan kontakt s njima i zato se moraju obezbijediti da su ograđene, što najbolje govori o tome da je riječ o opasnom otpadu", smatra Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta Ozon. "Nadamo se da će to biti na vrijeme riješeno i odvezeno iz Bijele", kazao je predsjednik MZ Bijela, Nikola Samardžić.

Vlada je prije godinu odlučila da dodijeli koncesiju na 30 godina za korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj konzorcijumu Damen-Porto Montenegro, koji će na ovoj lokaciji graditi remontni centar za mega i superjahte. I taj posao po svemu sudeći, zavisiće od dinamike odvoza grita.