Očekuje se slabi rast, problem siva ekonomija i visok javni dug
Istraživanje pokazuje da visoki procenat onih koji su nezadovoljni radom javne uprave i imaju visoku percepciju korupcije, rješenje vide u odlasku iz Crne Gore
Ekonomija Crne Gore će nastaviti da usporava, neophodne veće privatne investicije koje će nadomjestiti javne, potrebno smanjiti sivu ekonomiju i nastaviti mjere stabilizacije kako bi se postigla održivost javnog duga, neki su od zaključaka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji je predstavljen danas.
Pad ekonomije, kako navode, nastao je zbog smanjenja javnih investicije usljed završetka gradnje podvodnog energetskog kabla za Italiju kao i privođenja kraju gradnje dionice auto-puta Podgorica - Mateševo.
Glavni regionalni ekonomista EBRD-a za Balkan Peter Tabak kazao je da gradnju autoputa treba nastaviti ali tek kada se visoki javni dug sa sadašnjih 70 odsto BDP-a smanji na nivo od 60 osto. Ovo smanjenje se prema novim prognozama Vlade može očekivati tek poslije 2023. godine, ako mjere Vlade do tada pokažu rezultate i ako ne bude nekih novih negativnih dešavanja.
EBRD kao mogući negativni događaj za narednu godinu navodi prelivanje ekonomske krize iz EU zone na Crnu Goru što može da utiče na pad prihoda od turizma i crnogorskog izvoza.
Ključni prioriteti Vlade Crne Gore, u narednom periodu treba da budu podsticanje privatnih investicija koje bi trebale za zamjene vrijednosti državnih investicija u autoput i podmorski kabl.
EBRD predlaže i poboljšanje upravljanja javnim finansijama, kao i uopšte poboljšanje upravljanja u javnom sektoru ali i u privatnoj privredi, kao i reformisanje tržišta rada i kvaliteta javnih usluga i jačanje ekonomskih institucija.
"Nedostatak dobrog upravljanja izaziva nepredvidivost koja obeshrabruje investicije. To dovodi do niže konkurentnosti povezane sa cijenom korupcije i kreiranja neravnopravnog terena na kome su favorizovani oni povezani sa vladajućom elitom, a ostali stavljeni u nepovoljan položaj", naveli su iz EBRD-a.
Istraživanje EBRD-a kod crnogorskih privrednika pokazuje da se najviše žale na konkurenciju sa sivog tržišta i slabu zaštitu državnih institucija.
Privrednici sa sjevera su dodatno istakli problem nodostatka kvalifikovane radne snage, koja je u nešto manjem obimu prisutna i kod ostalih.
Iz EBRD-a navode da Crna Gora postiže gledajući statistiku napredak posljednjih godina, ali da ga građani, prema odgovorima u istraživanju, ne osjete na svom standardu i poboljšanju uslova života.
Građani se žale na loš kvalitet života, slab kvalitet javnih usluga, nezadovoljni su radom javnih institucija, a i dalje imaju visoku percepciju korupcije.
Istraživanje pokazuje da visoki procenat onih koji su nezadovoljni radom javne uprave i imaju visoku percepciju korupcije, rješenje vide u odlasku iz Crne Gore.
( Goran Kapor )