(VIDEO) U četiri minuta: Kako protiv nasilja u porodici

Žrtve i potencijalne žrtve nasilja u porodici u središtu su četvorominutnog filma „Nasilje u porodici – Putokaz ka izlazu“, koji je nastao kao zajednička inicijativa Sistema Ujedinjenih nacija i Vlade Crne Gore u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.

Autor filma je crnogorski scenarista i reditelj Zoran Marković Zonjo.

Koncipiran kao neka vrsta uputstva za žrtve nasilja o konkretnim koracima koje mogu da preduzmu kada su suočene sa nasiljem u porodici, film ilustruje relevantne postupke, aktere i institucije koji su žrtvama na raspolaganju kako bi prebrodile takve situacije.

„Nasilje nad ženama doboko je ukorijenjen i vrlo kompleksan problem sa višestrukim uzrocima i moguće ga je rješavati isključivo kroz sistemski odgovor društva. Zato je posebno važno to što film okuplja relevantne aktere koji žrtvama nasilja u porodici mogu da pruže pomoć i podršku. Razumijevanje koraka koje može preduzeti, jedan je od ključnih preduslova da žrtva krene ka izlasku iz situacije nasilja“, kazala je Fiona Mekluni, rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori.

Mekluni se nada da će film biti koristan putokaz ka izlazu iz nasilja i ohrabrenje žrtvama da prijave nasilje.

Film je urađen prema Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja u porodici koji je na snazi od 1. januara. Protokol propisuje postupanje različitih institucija u slučajevima nasilja, a zajednička inicijativa UN i Vlade ima za cilj da kroz film ekranizuje suštinu dokumenta kako bi je učinio dostupnom široj publici, naročito onima kojima je prvenstveno namijenjena - osobama koje se suočavaju sa nasiljem u porodici.

Autor filma, scenarista i reditelj Zoran Marković Zonjo očekuje reakcije na film.

„Bilo je vrlo izazovno raditi film na ovako osjetljivu, a opet sveprisutnu temu. Mislim da će film pomjeriti dosta onih koji ga pogledaju. Prije svega mislim na žrtve nasilja – nadam se da će ih film ohrabriti da preduzmu konkretne korake“, kazao je Marković.

Nasilje nad ženama predstavlja jedan od najčešćih oblika kršenja ljudskih prava. Može biti fizičko, seksualno, psihološko i ekonomsko.

Prema istraživanju koje je UNDP Crna Gora sproveo o porodici i nasilju nad ženama 2017, svaka druga žena bila je žrtva nasilja makar jednom u životu. Istraživanje je pokazalo i da većina žrtava ne prijavljuje nasilje - dvije trećine njih iz straha od posljedica, četvrtina zbog sramote.

Najrasprostranjeniji oblik (43%) je psihičko nasilje intimnog partnera i to je, prema u Studiji o nasilju nad ženama u Crnoj Gori koje je sproveo OEBS (2019), i vrsta nasilja koju žrtve najteže prepoznaju.

Film „Nasilje u porodici – Putokaz ka izlazu“ nalazi se na Jutjub kanalu Sistema UN u Crnoj Gori.

“Danas na Jutjubu postoje tutorijali za sve i svašta. Ideja je da na toj platformi postavimo trajni filmski dokument koji će ohrabriti zrtve nasilja na preduzimanje konkretnih koraka i da ih slikovito provedemo kroz taj proces", poručio je Marković.

Nasilje nad ženama često

Prema Studiji OEBS-a, 62 odsto ispitanica smatra da je nasilje nad ženama često, a 26 odsto njih i lično poznaje nekoga u svojoj porodici, među prijateljima (26%) i u svom svom susjedstvu (24%) ko je izložen nasilju.

Skoro 19 odsto ispitanica kazalo je da su iskusile fizičko i/ili seksualno partnersko ili nepartnersko nasilje nakon svoje 15. godine. Petnaest procenata žena koje su prethodno imale partnera iskusile su jedan ili više oblika tog tipa nasilja od bivšeg partnera, u poređenju sa 12 odsto od aktuelnog partnera, a devet odsto od nekog drugog (nakon 15. godine).

Više od jedne od 20 žena kaže da je doživjela proganjanje (nakon 15. godine), tri od deset žena doživjele su seksualno uznemiravanje (31%), dok njih 18% kaže da su doživjele seksualno uznemiravanje tokom 12 mjeseci prije istraživanja.

Iako je većina ispitanica čula za specijalne službe koje pružaju pomoć ženama izloženim nasilju, istraživanje je pokazalo i da bi se malo njih obratilo tim službama nakon što su doživjele nasilje.

Istraživanje OEBS-a zasnovano je na razgovorima sa 15 ključnih eksperata i 1.227 žena koje žive u Crnoj Gori i imaju između 18 i 74 godine.

( Damira Kalač )