Zasjedanje Ženskog parlamenta: Crna Gora ne smije tolerisati nasilje

Borba protiv trgovine ljudima i nasilja nad ženama mora biti zajednička za sve segmente društva, a Crna Gora ne smije te pojave tolerisati, poručeno je na zasjedanju Ženskog parlamenta.

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka pozvao je sve žene, majke, sestre, domaćice i na kojoj god poziciji da se nalaze, da se bore za svoja prava i da “animiraju polovinu, u ovom slučaju to je muž, da se i ona bori za vaša prava”.

Zenka je kazao da je Crna Gora prepoznala vrijednost žene i odredila tri smjernice preko kojih će najbolje uticati na rodnu ravnopravnost. Istakao je da, uprkos pozitivnom izvještaju, “vidimo i sami da moramo više da radimo”.

“Lako je reći politička participacija, nasilje nad ženama, treba da radimo na tome. Prije svega u porodici, zajednici, državi ali i regionalno”, rekao je Zenka.

On je kazao da je bio čovjek koji je izuzetno konzervativno vaspitan, ali kojeg je podigla samohrana majka i koji najbolje zna šta znači biti borac u ženskom tijelu i snazi.

“Najbolje znam koliko žena može biti jaka i koliko se može žrtvovati za porodicu i društvo”.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, kazala je da je 2019. godina važna jer se slavi 100 godina od političkog angažovanja žena u politici, kao i 150 od osnovanja ženskog instituta.

Crna Gora, kako je dodala, ima relativno dobar zakonodavni okvir a i strateški dokumenti su orodnjeni.

"U ovom sazivu, je najveći broj žena, otkad postoji parlamentarizam i sada imamo 29,63 odsto žena u sastavu parlamenta", kazala je Drobnjak i dodala da je uprkos tome ostalo još puno posla

Prema njenim riječima, u okviru ekonomskog osanaživanja žena se vidi pomak ali nema napredaka ako nema moći u politici. "Povećanjem broja žena u politici povećan je broj žena u preduzetništvu«, rekla je Drobnjak.

Kako je navela, potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir i ojačati kaznenu politiku.

Ona je najavila da Odbor za rodnu ravnopravnost "kreće u novu priču" a to je rodno odgovorno budžetiranje i agro budžet će biti pilot projekat.

Predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, rekao je da je važno što se organizuju sjednice Ženskog parlamenta kako bi se u fokus stavila pitanja za položaj žena u društvu.

"Svaki naš dan mora biti posvećen borbi protiv svih nasilja. Naš svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane društvo koja ne toleriše bilo koju vrstu nasilja", poručio je Brajović.

Kako je kazao, država se stalno suočava sa podacima da je svaka druga žena tokom života izložena nekoj vrsti nasilja.

Brajović je podsjetio da je prošle godine svaka peta žena bila žrtva nasilja a da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen.

On je rekao da bi bilo dobro da parlament da podršku predlogu o povećanju minimalne kvote poslanica na 40 procenta. »To će biti potvrda opredijeljenosti poslanika da stvaraju društvo ravnopravnosti«, zaključio je Brajović.

Zamjenik Ombudsmana Siniša Bjeković rekao je da je nasilje u porodici strukturalni problem i pojava koja se preliva, ne prepoznaje društvene, ekonomske niti nacionalne granice.

"Ona predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i sloboda i posebni je oblik diskriminacije. Ona je u percepciji građana prepoznata i to u velikom obimu", poručio je Bjeković.

On je podsjetio na podatke koji ukazuju da je svaka druga žena preživjela neki oblik nasilja.

"Iz takvih okolnosti postavlja se pitanje - zašto je tako. Koordinirana akcija treba da urodi plodom po pitanju preventive, ne samo podizanjem svijesti već i jačanjem samih žrtava nasilja u porodici", poručio je Bjeković i dodao da je civilni sektor njihov partner kada je ta pojava u pitanju.

On je ukazao da Institucija Zaštitnika ima pad priliva ovih predmeta a da su dva potencijalna razloga ta to.

"Ili su oni koji su ranije bili pred institucijama ombudsmana obreshrabljeni ili je poraslo povećanje povjerenja u državne organe", kazao je Bjeković.

Kako je rekao, iskustva u praktičnom radu govore da se radi o povećanju povjerenja u državne organe.

Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica poručila je da je trgovina ljudima zločin, i oblik modernog ropstva.

"Predmeti trgovine ljudima imaju prioritet u radu sudstva a do sada je bilo 18 slučajeva", navela je Medenica.

Ona je rekla da osnovna funkcija krivičnog pravosuđa mora biti u tome da se prepoznaju potrebe i interesi žrtava.

"Težeći ispunjavanju najboljih standarda zaštite i podrške žrtvama u svim sudovima osnovali smo službu za podršku usluge i kako bi se smanjio broj žrtava", navela je Medenica.

Ona smatra da su žene kao ranjiva kategorija stanovištva žrtve trgovine ljudima u najvećem broju slučajeva

"To govori o jasnoj rodnoj dimenziji a ujedno nas opominje da moramo jačati sposobnosti i kapacitete sudskog sistema kako bi im se obezbijedilo ispunjenje zagarantovanih prava", rekla je Medenica.

Ambasadorka OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije, rekla je da ovo nije problem samo u Crnoj Gori.

Prema nenim riječima, OEBS će nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori po pitanju rodne ravnoporavnosti.

Ministar unutrašnjih poslova, Mevludin Nuhodžić, rekao je da je trgovina ljudima kompleksan fenomen koji zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup.

Zbog toga, dodao je, u kontinuitetu se preduzimaju aktivnosti za kvalitetno sprovođenje mjera iz Strategije borbe protiv trgovine ljudima.

"Nastavili smo da ulažemo dodatne napore na jačanju institucionalnih kapaciteta i stvaranju boljih uslova za pružanje zaštite žrtava trgovine ljudima", rekao je Nuhodžić.

On je podsjetio da su formirali posebnu organizacionu jedinicu za suzbijanje trgovine ljudima, krijumčarenja i ilegalnih migracija u Upravi policije, kao i Operativni tim kojim rukovodi viši državni tužilac.

Nuhodžić se osvrnuo na rezultate u borbi protiv trgovine ljudima u ovoj godini.

"Zbog izvršenja ovog krivičnog djela na štetu pet osoba procesuirana su 3 lica. U odnosu na četiri žrtve, u toku je postupak pred sudom, dok je u odnosu na jednu žrtvu, u aprilu ove godine, Viši sud u Podgorici donio presudu protiv 2 učinioca, kojom je jedno lice osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina, a drugo lice na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina", rekao je Nuhodžić.

Nuhodžić je kazao da Ministarstvo unutrašnjih poslova posvećeno radi na primjeni Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

"Prošle godine smo formirali Operativni tim za borbu protiv porodičnog nasilja koji, kroz zajednički rad državnih institucija, pravosudnih organa i nevladinih organizacija, postiže dobre rezultate", kazao je Nuhodžić.

On je istakao da policijski službenici postupaju shodno procedurama i smjernicama iz novog Protokola o prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a poseban akcenat je stavljen na procjenu rizika.

"U periodu od januara do novembra, izvršeno je 228 krivičnih djela Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i 33 krivična djela koja se dovode u vezu sa porodičnim nasiljem. Uprava policije je podnijela 1.304 prekršajne prijave zbog izvršenih 1.479 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici", saopštio je Nuhodžić.

Prema njegovim riječima, nasilje nad ženama je problem svakog društva.

"Zato je veoma važno da ohrabrimo žene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Nemamo pravo da ne reagujemo na nasilje, da ćutimo i da zatvaramo oči. Naša je zajednička odgovornost da gradimo društvo koje osuđuje svaki vid nasilja i prijavljuje svaki slučaj, kako bi broj žrtava bio manji", poručio je Nuhodžić.

Kako je naveo, za nasilje nema i ne smije biti opravdanja.

"Lično ću se snažno zalagati za pooštravanje kazni za sva krivična djela sa elementima nasilja. Borba protiv trgovine ljudima i protiv nasilja nad ženama zajednička je borba svih subjekata društva", rekao je on

( Ana Komatina, MINA News )