Crna Gora na PISA testiranju zauzela 52. mjesto, iz Ministarstva poručuju: Očekuje nas dosta posla

Crna Gora je na PISA testiranju koje je sprovedeno 2018. godine zauzela 52. mjesto, objavljeno je na sajtu OECD-a posvećenom ovom testiranju.

Iz Ministarstva prosvjete saopšteno je da je Crna Gora nešto bolja na PISA testiranju, da nas očekuje dosta posla, a posebno u naučnoj pismenosti

„U skladu sa procedurama OECD-a danas saopštavamo rezultate PISA testiranja 2018. godine. Posebno nas raduje napredak iz matematičke pismenosti, bolji smo za 12 bodova, a statistički posmatrano bilježimo trend rasta od početka učešća u PISA testiranju za 31 bod. Rezultati iz naučne pismenosti su za nijansu bolji od prethodnog ciklusa. U ciklusu PISA 2018 godine fokus je bio na čitalačkoj pismenosti, gdje je novina bila uvođenje digitalnog čitanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvođenja digitalnog čitanja, pa možemo reći da su rezultati iz čitalačke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takođe, i iz čitalačke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova. Ostvareni bodovi iz čitalačke pismenosti su 421, iz matematičke 430 a iz naučne 415 što nas svrstava u drugu trećinu ukupnog broja testiranih zemalja. Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba još mnogo rada da bismo bili zadovoljni“, saopštila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Istakla je i da su interesantni podaci o najpopularnijim zanimanjima među petnaestogodišnjacima. Učenici su zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke. Posebno važan element je pripadnost učenika školi 81%, osjećaj sigurnosti jer učenici koji osjećaju prijateljsku atmosferu u školi postižu bolje rezultate.

Dmitrović je zaključila podatkom da Nacionalno testiranje na kraju II ciklusa osnovne škole takođe uključuje do 30% zadataka tipa PISA testiranja, te da PISA testiranje ne treba doživjeti kao takmičenje, nego kao još jedan od instrumenata upravljanja obrazovanjem u cilju podizanja kvaliteta.

„U dijelu naučne pismenosti potrebno je raditi na opremanju kabineta, laboratorija da bi učenici mogli izvoditi vježbe, eksperimente u kontrolisanim uslovima i na taj način sticali praktično i primjenjljivo znanje.”

Direktorica direktorata u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolić rekla je da su se postignuća iz čitalačke i matematičke pismenosti poboljšala od prvog učešća Crne Gore na testiranju PISA 2006. godine.

“Konkretno, kada govorimo o trendovima, postignuća iz čitalačke i matematičke pismenosti su se poboljšala od prvog učešća Crne Gore na testiranju PISA 2006. godine. Iz čitalačke pismenosti najveći napredak je postignut u ranijim ciklusima, dok je napredak iz matematike zabilježen upravo u ovom, posljednjem testiranju."

Dodala je da je "Crna Gora dakle najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematičkoj pismenosti, te da nas najveći posao tek čeka u naučnoj pismenosti, u kojoj smo na sličnom nivou kao i u prethodnom ciklusu“.

"Takođe, istakla bih jedan kuriozitet, a to je da su rodne razlike takve da upućuju na jednak stav prema obrazovanju, te kvalitet obrazovanja među polovima. Odnosno, u čitalačkoj pismenosti, u kojoj je i najveća razlika, ona je u korist djevojčica, mada se sada smanjuje. Dječaci su nešto bolji iz matematike, dok su iz naučne pismenosti razlike u bodovima neznatne i to u korist djevojčica“.

Budući svjesni značaja ovog testiranja, kako je rekla Nikolić, prošle godine multiresorski tim je obišao veliki dio crnogorskih škola, kako bi pripremio u tehičkom smislu učenike na testiranje.

„U suštinskom smislu, obrazovna reforma sprovedena je sredinom 2017. godine, a kako je testiranje bilo 2018. svakako da puni efekat reforme u kontekstu PISA testiranja mozemo, logično, očekivati na narednom testiranju“.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine i procjenjuje stepen u kom su petnaestogodišnji učenici širom svijeta stekli ključna znanja i vještine, te koliko dobro učenici mogu da koriste ono što su naučili i da primijene svoja znanja u nepoznatom kontekstu. Ovaj pristup polazi od činjenice da savremena ekonomija nagrađuje pojedince ne na osnovu onoga što znaju, nego na osnovu onoga što mogu da urade sa onim što znaju.

PISA istraživanje uključuje ključne školske predmete – čitanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Čitalačka pismenost definiše se kao sposobnost učenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promišljaju i angažuju se u tumačenju pisanih tekstova. Matematička pismenost definiše se kao sposobnost učenika da formulišu, koriste i tumače matematiku u različitim kontekstima. Naučna pismenost definiše se kao sposobnost angažovanja u naučnim pitanjima i s naučnim idejama kao građanina koji kritički promišlja.

Značaj ovog testiranja je u velikoj geografskoj pokrivenosti.

"Naime2018. godine u testiranju PISA učestvovalo je svih 37 zemalja članica OECD‐a i 42 partnerske zemlje i ekonomije. Dakle ukupno 79 zemalja. Testiranje PISA 2018 obavljeno je na računaru iz čitalačke, matematičke i naučne pismenosti i trajalo je dva sata. Zbog razlike u obrazovnim sistemima zemalja učesnica, ne testiraju se učenici istog razreda, već istog godišta. Učesnici PISA testiranja imaju između 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca i završili su najmanje šest godina formalnog školovanja. Uzorkom je obuhvaćeno 6 973 petnaestogodišnjaka iz 51 srednje škole i 15 osnovnih škola. U ovom ciklusu PISA učestvovalo je 11 gimnazija, 28 srednjih stručnih škola i 12 mješovitih škola", kazali su iz Ministarstva prosvjete.

Od zemalja bivše Jugoslavije od Crne Gore su slabije plasirani Bosna i Hercegovina (62), Sjeverna Makedonija (67) i Kosovo (75). Slovenija je zauzela 21, Hrvatska 29, a Srbija 45. mjesto.

Na listi je rangirano 79 država ili ekonomija. Prva dva mjesta zauzimaju Kina i Singapur.

PISA testiranje je, inače, program Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

( Vijesti online )