Ruska državna televizija spremila seriju o Lenjinu: "Dokrajčićemo mit o njemu"

Ko je bio pravi Lenjin, krvožedni kriminalac, ljubitelj opere ili osoba sa mentalnim poremećajem? Ili sve troje?

Na ruskoj državnoj televiziji uskoro će početi da se prikazuje dokumentarna serija koja će vođu boljševičke revolucije prikazati u mnogo drugačijem svjetlu od sovjetskih klišea, prenosi agencija Hina.

"Dokrajčićemo mit o Vladimiru Uljanovu", kazao je scenarista Igor Lipin koristeći se pravim imenom revolucionara.

Istraživanje je vodio bivši glavni arhivista FSB-a, general Vasilij Hristoforov.

"Pokazalo se da je legenda o dobrom Lenjinu protiv zlog Staljina apsolutno pogrešna, jer je Lenjin bio taj koji je pokrenuo crveni teror", rekao je Lipin govoreći o brutalnim čistkama nakon revolucije 1917.

U seriji će se vidjeti pismo kojim je Lenjin 1918. pozvao na "smrt" dva miliona kulaka, bogatih seljaka koji su bili meta krvave represije.

Ubrzo nakon toga u državi su počeli da se grade koncentracioni logori za izolaciju "neprijateljskih klasa".

Autori kažu da će prikazati i dokumente koji otkrivaju da je Lenjin imao problema sa mentalnim zdravljem, između ostalog i mišljenje njegove majke o tome.

Ton serije obećava da će biti znatno drugačiji od idolopoklonstva kakvo je Lenjin uživao za vrijeme postojanja SSSR-a, države u kojoj je bio smatran božanstvom, prenosi Hina.

Bio je slavljen u pjesmama, na filmu, u slikarstvu i književnosti. Njegove misli pisali su na zidovima i o njima učili djecu u školama.

Po jednom vicu, kako prenosi Hina, u SSSR-u su trebali da počnu da proizvode bračne krevete za troje jer je "Lenjin uvijek bio sa nama".

Suprotno Staljinu, čiji je masovne čistke djelimično osudio već i njegov nasljednik Nikita Hruščov, komunistička propaganda Lenjina je opisivala kao altruista i humanistu koji je vodio umalo isposnički život.

Sa padom SSSR-a 1991. godine, Lenjin je uveliko nestao iz javnog diskursa, ali je svejedno zadržao određenu popularnost.

Istraživanje agencije Levada 2017. godine, vijek nakon revolucije, pokazalo je da 56 odsto ispitanika o Lenjinu misli pozitivno.

Četiri od pet Rusa protive se uklanjanju njegovih spomenika, kojih još ima mnogo širom zemlje. Pitanje uklanjanja njegovag balsamovanog tijela iz mauzoleja na Crvenom trgu nikada nije zaživjelo.

Lenjin je za vrijeme Putinove vlasti pao u drugi plan, dok se u fokus, kao ratni vođa protiv nacista, vratio Staljin.

"Lenjin je zaboravljen, pao je u Staljinovu sjenku", kazao je filmski reditelj Vladimir Hotinenko, čiji se posljednji film "Faktor Lenjin" od oktobra prikazuje u bioskopima.

Reditelj Lenjina prikazuje kao pripadnika sitne buržoazije koji je živjeći u Cirihu izlazio sa polucilindrom na glavi i leptir mašnom i gledao Vagnerove opere.

Film je fokusiran na Lenjinov život u egzilu u Švajcarskoj i povratak u Rusiju u aprilu 1917. godine.

Njegovo putovanje vozom kroz Njemačku, zemlju koja je u Prvom svjetskom ratu ratovala sa Rusijom, ne bi bilo moguće bez dopuštenja njemačkog cara.

Šest mjeseci kasnije revolucionari su zbacili ruskog cara, a marta 1918. Lenjin potpisuje mirovni sporazum sa Njemačkom i napušta ruske međunarodne saveznike.

U Hotinenkovom filmu Lenjina igra Jevgenij Mironov, jedan od vodećih ruskih glumaca. On o vođi boljševika nema dobro mišljenje, posebno zbog sumnje da je revoluciju finansirao njemačkim novcem.

"Lenjin nije bio privržen Rusiji i uopšte nije volio Ruse, smatrao ih je lijenim seljacima", kazao je Mironov u razgovoru za list Izvestija.

"Njemu je osvajanje vlasti u zemlji samo bio prvi korak u planu da zavlada svijetom".

Portparol ruske komunističke partije Aleksandar Juščenko kaže da su to pokušaji da se Lenjin diskredituje baš u vrijeme kada socijalne i ekonomske nejednakosti tjeraju ljude na ulice Rusije i drugih zemalja.

"To pokazuje da Lenjinove ideje i dalje osvajaju mase i podstiču ih protiv svijeta kapitala", rekao je Juščenko.

( Vijesti online )