Apotekama skače profit, građanima pritisak
Svaki građanin prosječno je potrošio 32,59 eura za ljekove koji se uzimaju u apotekama o trošku FZO, dok ima ljekara koji dnevno napišu i preko 200 recepata
Potrošnja ljekova na recept za prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period lani, veća je za čak 30 odsto i iznosi oko 20,6 miliona eura.
Prema analizi Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), privatne apoteke su u prva dva kvartala 2019. zaradile blizu 46 odsto više novca od izdavanja ljekova na recept u odnosu na 2018. Međutim, ljekovi se i dalje dominantno uzimaju na recept u državnim, “Montefarm” apotekama.
Svaki građanin prosječno je potrošio 32,59 eura za ljekove koji se uzimaju u apotekama o trošku FZO, dok ima ljekara koji dnevno napišu i preko 200 recepata.
Analiza pokazuje da se i dalje najčešće prepisuju tablete protiv visokog krvnog pritiska.
“Monopril” najčešće propisivan
Građani su u prvih pola godine podigli uz ljekarski recept ljekove za visoki krvni pritisak u vrijednosti oko 2,1 milion eura.
Pacijentima koji imaju hipertenziju napisano je oko 770 hiljada recepata za tu vrstu ljekova.
Preko milion eura iz budžeta je izdvojeno i za ljekove protiv šećerne bolesti koji se uzimaju na recept, kao i za medikamente protiv hornične opstruktivne bolesti pluća i poremećaja ritma srca.
Među često propisivanim ljekovima su i oni protiv poremećaja varenja, astme, bronhitisa. Lijek koji je najizdavaniji za prvih šest mjeseci je monopril plus, protiv hipertenzije, zatim presolol, pa rapten duo (diklofenak).
Iz Fonda su istakli da je finansijska potrošnja diklofenaka koji se izdaje na recept porasla za 44,76 odsto, uprkos upozorenjima Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) da treba smanjiti njegovu upotrebu.
Naime, CALIMS je još prije četiri godine upozorio da se posebno kontroliše propisivanje ovog lijeka, imajući u vidu da je Evropska agencija zaključila da korist primjene diklofenaka nadmašuje rizike, ali da postoji opasnost od kardiovaskularnih problema.
Prema analizi, kada je riječ o finansijskoj vrijednosti ljekova na recept, najviše je novca otišlo na medikamente protiv astme “seretide diskus”, dijabetesa “levemir flexpen”, zatim visokog krvnog pritiska “monopril plus” i za prevenciju moždanog udara “pradaxa”...
Jedna ljekarka za pola godine propisala preko 26.000 recepata
Samo jedna ljekarka, iz nikšićkog doma zdravlja, za šest mjeseci ove godine propisala je 26.604 recepta za ljekove vrijedne oko 169.000 eura.
To praktično znači da je ljekarka svakog radnog dana propisala u prosjeku 205 recepata.
Na drugom mjestu, prema analizi FZO, je njena koleginica iz istog Doma zdravlja, koja je za pola godine propisala oko 19.000 recepata.
Statistika FZO pokazuje da je samo jedan pacijent za šest mjeseci realizovao 185 recepata. Drugi je u istom periodu realizovao 152 recepta vrijednosti 2.900 eura.
Analiza pokazuje da je svaki osiguranik u Crnoj Gori, a ima ih 633.354, u državnim i privatnim apotekama prosječno realizovao 4,26 recepata, odnosno podigao ljekove vrijedne 32,59 eura.
To je za oko sedam eura više, “po glavi osiguranika” u odnosu na isti period prošle godine.
65,15 odsto, odnosno oko 13,4 miliona eura iznosi potrošnja ljekova na recept u državnim apotekama za prvih pola godine, dok su svi privatnici zajedno podijelili oko 7,2 miliona. U istom periodu prošle godine Montefarm je za ljekove na recept dobio 10,9 miliona ili 68,67 odsto, a ostatak privatnici
Razlozi: Nova lista i rast broja oboljelih
FZO je zaključio da je povećano propisivanje ljekova i uvećana potrošnja posljedica proširenja nove liste ljekova, kao i rasta broja oboljelih od autoimunih, hroničnih i multiplih oboljenja.
Među razlozima povećane potrošnje, kako smatraju, su i preventivni programi, uvođenje novih ljekova u standardne šeme liječenje bilo zbog toga što su efikasniji, ali i imaju manje neželjenih dejstava, kao i nove kombinacije različitih ljekova - na primjer u liječenju malignih bolesti i HIV infekcija.
“Najčešći razlog povećanja finansijske potrošnje su izmjene nove Liste ljekova, kao i bolja snabdjevenost i dostupnost ljekova u posmatranom periodu 2019. godine u odnosu na prethodnu godinu”.
Iz FZO su kazali da je, u cilju racionalizacije potrošnje ljekova u narednom periodu, potrebno učešće menadžera zdravstvenih ustanova kroz sistem kontrole zaposlenih i različite analize potrošnje...
Tvrde da je potrebno podsticati ljekare na farmako-ekonomski pristup prilikom odlučivanja za određenu terapiju, kako bi se uz manje izdvojenog novca postigao jednako dobar terapijski učinak.
“Vijesti” su prošlog mjeseca objavile da je Crna Gora za devet mjeseci ove godine uvezla medicinske i farmaceutske proizvode vrijedne 77,7 miliona eura, što je za 24 odsto više u odnosu na isti period prošle.
Prema izvještaju Calimsa o potrošnji, građani su lani u prosjeku potrošili oko 137 eura na ljekove, računajući medikamente koje dobijaju o trošku FZO i one koje plaćaju iz džepa.
Potrošnja ljekova u prosjeku u Crnoj Gori godišnje raste za oko osam odsto, a duplo manje u zemljama EU.
( Ana Komatina )