Ima li glavnog projekta: Kako je u tišini nikao luksuzni hotel u Perastu?
Osim palate Smekja, u vlasništvu budvanskog biznismena Branka Ćupića nalaze se i palata Zmajevića sa porodičnom kapelom iz 17. vijeka, zatim palata Balović takođe ovdje u Perastu, kao i kapetanska palata Tripković, sagrađena u 18. vijeku u Dobroti
Palata peraške porodice Smekja, stara dva i po vijeka, uskoro će postati luksuzni hotel. Dio javnosti , međutim, zbunjuje činjenica da se, uprkos tome što se radovi izvode u području pod zaštitom Uneska, o samom projektu ne zna gotovo ništa. A upravo je ovaj nedostatak transparentnosti, vjeruju u kotorskoj opštini, posljedica usvajanja kontroverznog Zakona o planiranju prostora.
"U ovom konkretnom slučaju, opština Kotor i njene inspekcijske službe nemaju apsolutno nikakvu nadležnost za kontrolu tog prostora, shodno novom zakonu. Dakle, kompletnu nadležnost ima MORT", kaza je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Iako bi brojne nedoumice moglo razriješiti Ministarstvo održivog razvoja, iz tog resora nam je nakon 10 dana odgovoreno da je uvid u dokumentaciju na osnovu koje je izdata dozvola moguće ostvariti po zahtjevu za slobodan pristup informacijama. Istovremeno, ovo ministarstvo je u januaru takav zahtijev, upućen od grupe građana "Perast 2020", odbilo.
Opština Kotor, investicije u hotelske kapacitete pozdravlja kao neophodne, ali ne nauštrb kulturno-istorijskog nasljeđa.Zbog toga su, kaze prvi Kotoranin , potrebne rigoroznije inspekcijske kontrole, sto u nasim uslovima nije slucaj .Sa druge strane Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, glavni nadzor je prepušten investitorima, podsjecaju u Upravi za Zastitu kulturnih dobara
"Vlasnik, odnosno držalac kulturnog dobra je dužan da obezbijedi stručni nadzor nad vršenjem radova na kulturnom dobru, a takođe izvođač radova je dužan da obezbijedi rukovodioca radova sa odgovarajućom licencom. Naravno, postoje nadležne inspekcije koje prate vršenje radova...", navodi Anastazija Miranović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
"Za opštinu Kotor je predviđeno da na cijeloj teritoriji, od Jaza do Grahova, do Tivta i Herceg Novog, budu nadležna četiri inspektora", kazao je Jokić
U Upravi za zastitu kulturnih dobara vjeruju i da nikakvih kršenja pravila neće biti jer je navodno u pitanju investitor sa kojim imaju pozitivno iskustvo. Rijec je inace o budvanskom biznismenu ,Branku Ćupiću, vlasniku kompanije Imobilija, u cijem je hotelu Belvi u Bečićima , 2012. te pronađeno oko 25kg poludragog kamenja.1998. godine je pod nejasnim oklnostima budvanska tvrđava Citadela prešla iz vlasništva Vojske u njegov posjed . Danas je Cupic vlasnik čak četiri palate smještene u kotorskom dijelu Boke.
Osim palate Smekja, u vlasništvu budvanskog biznismena Branka Ćupića nalaze se i palata Zmajevića sa porodičnom kapelom iz 17. vijeka, zatim palata Balović takođe ovdje u Perastu, kao i kapetanska palata Tripković, sagrađena u 18. vijeku u Dobroti.
U urbanističko-tehničkim uslovima za hotel Jadran između ostalog precizirano je i da se stolarija planira u skladu sa zatečenom, a da se za fasadu koristi kamen.Na objektima su medjutim primjetni aluminijumska bravarija i beton.
"Ovo nastaje u 21. vijeku za potrebe visokog turizma, hotela sa 5 zvjezdica, i vjerovatno će neke modifikacije biti, ali nikako one koje će ugroziti integritet samog kulturnog dobra. Drugim riječima, ne mislite da će UNESCO imati neke primjedbe na to? Ne bi trebalo. Ovdje se zaista radi o rekonstrukciji urbane matrice", smatra Miranović.
Takođe , u sklopu rekonstrukcije na parceli iza palate Smekja izgrađen je objekat koji palatu nadvisuje, mijenjajući tako izgled tog dijela grada,pa se opravdano postavlja pitanje izrade Procjene uticaja na baštinu. Anastazija Miranović tvrdi da to nije potrebno,u crnogorskoj Kancelariji za UNESCO kažu da je HIA studija bila neophodna.
"Gdje se radi obnova urbane matrice + mislim da nije potrebno dodatno obavještavati neke institucije van naše države."
U skladu sa odlukama UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, za svaki projekat koji se planira u Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, potrebno je izraditi i dostaviti UNESCO Procjenu uticaja na baštinu (HIA).
Za razgovor pred kamerom na ovu temu nisu bili raspoloženi brojni kotorski arhitekti, koji su u privatnim razgovorima izražavali zabrinutost da se zbog lošeg postupanja u Perastu ne ponovi – Kostanjica.
( Matija Otašević )