Romi i Egipćani razvijaju sindikate: Čistiji su i računi

Zaposleni u hercegnovskoj „Čistoći“, pretežno Romi i Egipćani, naučili su važnu životnu lekciju i sada pelcer nude i ostalim sunarodnicima i kolegama u Crnoj Gori.

Uz pomoć nevladine organizacije Mladi Romi i sindikalne podružnice koju su formirali uspjeli su da se izbore da im se prizna prekovremeni rad u prethodne tri godine i da započne isplata.

Pored Herceg Novog, Romi i Egipćani zaposleni u komunalnim preduzećima u Nikšiću i Kotoru uključili su se u rad novih sindikalnih organizacija.

Odlučili su se na to, suočeni sa teškim položajem, lošim uslovima rada, niskim platama i nemogućnostima da realizuju svoja prava. Podršku imaju od sindikalnih kolega druge nacionalnosti.

Nevladina organizacija Mladi Romi, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore i koalicijom Romski krug planira formiranje još sindikalnih organizacija u komunalnim preduzećima u drugim gradovima.

Istraživanje o sindikalnom organizovanju i zaštiti prava zaposlenih Roma i Egipćana, sprovedeno u osam opština, u okviru projekta „Jačanje aktivizma Roma – Ujedinjeni možemo više“, potvrdilo je da oni u komunalnim preduzećima obavljaju najteže poslove bez adekvatne zaštitne i radne opreme, da nijesu edukovani i da teško ostvaruju svoja prava.

„Oni koji uspijevaju da se zaposle izloženi su često diskriminaciji i kršenju radnih prava koja ne prijavljuju iz straha od gubitka posla, ali i zbog nepoznavanja zakonskih i institucionalnih mogućnosti zaštite“, kaže Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi.

Zato je, kaže Jaha, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), potrebno razviti mrežu sindikata osnovanih u komunalnim preduzećima i pokrenuti sindikalno okupljanje u ostalim djelatnostima koje su značajne za Rome i Egipćane.

Pomenuti slučaj iz Herceg Novog ilustruje ocjene o neinformisanosti i nezaštićenosti ovih radnika.

„Zajedno sa članom Odbora direktora DOO „Čistoća“ Herceg Novi, pokrenuli smo pitanje isplate dugovanja na osnovu prekovremenog rada, koje za 27 radnika ovog preduzeća nije isplaćeno čak tri godine. U tom trenutku, nijesu znali ni koliko im je prekovremenih sati upisano i priznato, niti kako da dođu do tih podataka“, objasnio je Jaha. Nakon akcije, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore i oštećenim radnicima, počela je isplata dugovanja za prekovremeni rad za 27 radnika.

„Prekovremeni rad se sada isplaćuje redovno. Ranije to nije bio slučaj, pa postoje zaostala dugovanja prema zaposlenima. U ovoj godini je planirano da se izmiri veći dio tih obaveza“, potvrdila je za CIN-CG Sonja Matijević iz hercegnovske Čistoće.

U ovom preduzeću, gdje je zaposleno i 20 pripadnika romske i egipćanske zajednice, pored postojeće Sindikalne organizacije DOO „Čistoća“, formirana je i Sindikalna radnička organizacija (USSCG). U nju je ušlo 13 Roma i Egipćana, kojima je pripalo pet od sedam mjesta u Izvršnom odboru. Čistač javnih površina Zafer Tafa zaposlen od 2014. godine izabran je za potpredsjednika.

„Plata čistača javnih površina, bez prekovremenog rada, je oko 295 eura, dok radnik na specijalnom vozilu ima oko 350 eura mjesečno“, objašnjava Tafa. On ukazuje na sporazum sa poslodavcem, da se zaposlenima rad preko 40 sati nedjeljno isplaćuje na kraju mjeseca, ali i podsjeća da nije sve završeno.

„Ostao je dug za 2014, 2015. i 2016. godinu, a za 2017. tek je pojedincima uplaćeno. Ostala primanja su redovna“, kaže Tafa.

Odnosima, tretmanom kao i saradnjom sa šefovima, kaže, djelimično su zadovoljni. „Ne mogu da kažem da je sve savršeno, jer u pojedinim slučajevima, nažalost, još ima diskriminacije, ali reagujemo i borimo se protiv takvih slučajeva“, ističe Tafa.

On očekuje da će se uskoro formirati sindikat svih komunalnih preduzeća, gdje će „ujedinjeni biti jači“ i boriti se za svoja prava.

Formiranje granskog sindikata najavljuje i Unija slobodnih sindikata Crne Gore, ističući da je „unijeta nova energija među zaposlenima koji su željeli promjene i raskid sa dotadašnjom praksom“. Nakon početnog otpora, rukovodstva pomenutih sindikata uspjela su da izgrade korektan i partnerski odnos sa menadžmentom preduzeća, zaključuju iz USSCG.

U sindikalnoj organizaciji JKP „Komunalno Nikšić“ je svih 33 radnika romske i egipćanske populacije, pa je i za predsjednika izabran njihov sunarodnik Veselj Beganaj. Direktor JKP Nikšić Miodrag Muratović kaže za CIN-CG da je zadovoljan radom pripadnika ove zajednice, te da prosječne zarade terenskih radnika iznose 343 eura.

U Podgorici takođe postoji Sindikat radnika zaposlenih u JP „Čistoća“ čiji su članovi pripadnici romske i egipćanske zajednice. „Pripadnici RE populacije su i članovi povjereništva Sindikalne organizacije”, istakla je za CIN-CG direktorica Čistoće Daca Popović.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 6.251 pripadnika romske nacionalnosti ili 1,01 odsto od ukupnog stanovništa i 2.054 Egipćana ili 0,33 odsto.

Prosječno se, godišnje, na evidenciji državnog Zavoda za zapošljavanje nalazi oko hiljadu osoba iz ove populacije, od koji su oko 40 odsto žene.

Podaci iz istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ukazuju da je 83 odsto Roma i Egipćana bez posla. Od onih koji su zaposleni, u javnom sektoru radi šest odsto Roma i Egipćana, u privatnom nešto iznad pet procenata, dok je 4,3 odsto samozaposleno.

Svijest o zaštiti i rizicima

Sindikalno organizovanje Roma trebalo bi da i u kompanijama u kojima rade podigne svijest ne samo o finansijskim pravima već i o neophodnim uslovima rada i adekvatnoj zaštitnoj opremi. Prema nalazima NVO Mladi Romi, u tome ima još dosta posla, a istraživanje CIN-CG pokazalo je da i u preduzećima ima problema.

Zaposleni se o mjerama zaštite informišu prilikom zapošljavanja na određeno radno mjesto gdje prolaze obuku za bezbjedan rad na radnom mjestu. Poslije završene obuke zaposleni polaže test iz bezbjednosti na radu koji ostaje u Društvu u pisanoj formi“, kaže Sonja Matijević iz hercegnovske Čistoće.

Sindikalac u tom preduzeću Zafer Tafa, međutim, kaže da su zaposleni nedovoljno upoznati sa aktom o procjeni rizika i mjerama zaštite na radu. „Nastojaćemo da u okviru naših aktivnosti što prije pokrenemo to pitanje“, objašnjava Tafa.

I u Nikšićkom Komunalnom preduzeću potvrđuju da imaju pravilnik i definisane mjere o zaštiti na radu i tvrde da se o njima radnici redovno informišu „preko sindikata i nadležnih poslovođa i rukovodilaca“. Direktor Miodrag Muratović dodaje da ne posjeduju akt o procjeni rizika na radu, ali da imaju u planu da ga ubrzo donesu.

Kako organizovati sakupljače otpada

Nevladina organizacija Mladi Romi razmatra novu inicijativu udruživanja sakupljača sekundarnih sirovina – u logistički lanac za sakupljanje otpada u Crnoj Gori. Ovakva vrsta udruživanja prvi put bi u Crnoj Gori bila pokrenuta i usmjerena na lobiranje za razvoj reciklažne industrije kroz forme socijalnog preduzetništva, legalizacijom rada sakupljača sekundarnih sirovina i stvaranjem osnova za njihovo finansijsko jačanje.

Sakupljači sekundarnih sirovina čine jednu od najeksploatisanijih grupa radnika, sa najnižom cijenom rada. U razvijenim zemljama, sakupljanje i reciklaža sekundarnih sirovina predstavljaju jednu od najisplativijih djelatnosti, ali u Crnoj Gori, do sada, to nije prepoznato kao mogućnost legalnog zapošljavanja i zarade za veći broj ljudi. Godišnje se u Crnoj Gori proizvede oko 200 hiljada tona otpada. Oko 18 odsto čine papir i karton, staklo 8, plastika 12, tekstil 5, a metali 4 procenta. Separacija i recikliranje su minimalni, pa se količina sakupljenog reciklažnog otpada kreće između 10 i 15 procenata. Gotovo cjelokupan profit u ovoj djelatnosti odlazi privatnim preduzećima i nakupcima, dok neposredni individualni sakupljači otpada jedva zarađuju 5 do 10 eura dnevno. Osim što je neefikasan i nedjelotvoran, takav sistem prikupljanja otpada onemogućava bilo kakvu pravičniju raspodjelu dobiti i destimulativan je za radno uključivanje drugih siromašnih grupa.

( Enis Eminović, Elvis Beriša )