Za ACG isti recept kao i za Jugopetrol, Telekom, EPCG...

Vlada ima dovoljno prostora u budžetu da napravi uštede koji bi omogućile da se dugovi države ne plaćaju novcem koji se dobija od rasprodaje vrijednih državnih resursa, ocijenili su u razgovoru za “Vijesti” predstavnici opozicije i nevladinog sektora.

Novac koji država bude prihodovala od jednokratne uplate za privatizaciju aerodroma u Tivtu i Podgorici biće, kako piše u Vladinom Nacrtu programa ekonomski reformi (PER) za period od 2020. do 2022. godine potrošen za vraćanje dugova, a ne u neki od razvojnih projekata kojima bi se stvorila nova ekonomska vrijednost u državi. Predlogom budžeta za narednu godinu po tom osnovu se očekuje do 100 miliona eura i taj novac bi bio kompenzacija za kredite koje izvršna vlast uzima godinama unazad kako bi nadomjestila dubioze koje ima u budžetu.

Javni dug države, prema računici iz nacrta PER-a, na kraju ove godine biće 3,79 milijardi eura. Kamate koje će država platiti u narednoj godini na već uzete kredite su na nivou od oko 104 miliona eura.

“U svojoj procjeni iz Fiskalne strategije, Ministarstvo finansija je promašilo koliko će iznositi bruto zarade u državnom budžetu u 2020. godini za cijelih 70 miliona (planirano je 432, a zapravo će biti 502 miliona). Smanjivanje izdataka po osnovu bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca je bila ključna mjera sanacije budžetskog deficita i javnog duga”, ukazuje istraživač javnih politika u NVO Institutu alternativa(IA) Marko Sošić.

Dugovanja MA i naknada za ACG

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je kazao da namjera da se novac od davanja u zakup ACG potroši za vraćanje dugova, ogleda u tome što je najavljena “sanacija” dugova Montenegro Airlinesa (MA), kompanije gubitaša koji ne mali novac duguje državnom preduzeću Aerodromi Crne Gore (ACG).

“To, u praksi, znači da se sprema lex specialis koji će “očistiti’ dugove MA u iznosu koji je približan onom koji se planira od zakupa aerodroma. Proizilazi da ćemo izgubiti aerodrome na 30 godina da bismo ispeglali dugove MA i tako ga pripremili za eventualnu privatizaciju, u kojoj će, bar se tako priča, učestvovati i povezana lica sa kompanijama zainteresovanim za aerodrome”, kazao je Damjanović.

On je dodao da novac od više privatizovanih kompanija nje uložen u infrastrukturne projekte, te da će ista situacija biti i sa davanjem u koncesioni zakup ACG.

“Niti je novac od prodaje Jugopetrola uložen u infrastrukturne projekte, niti od Telekoma, niti je novac od djelimične privatizacije EPCG, od A2A uložen u gradnju novih energetskih objekata. Tako da ne čudi što ni novac od još jednog klasičnog državnog monopola neće biti uložen u razvojne infrastrukturne projekte, sem ako se pod razvojnim projektom ne smatra sanacija, odnosno ‘čišćenje’ bilansa trenutno najvećeg crnogorskog gubitaša MA”, istakao je Damjanović.

U IA naglašavaju da u državnom budžetu postoje brojni “ džepovi” čijim bi se uskraćivanjem ostvarile brojne uštede, a ne bi se ni na koji način ugrozilo funkcionisanje organa, niti pružanje usluga građanima.

“Govorimo najviše o brojnim privilegijama i besmislenim povlasticama koje se održavaju u javnom sektoru. Činjenica da Ministarstvo finansija dozvoljava povećanje neproduktivne i diskrecione potrošnje u tekućem budžetu (one potrošnje koja nije zakonska obaveza), a da istovremeno ne radi gotovo ništa na uspostavljanju djelotvornog nadzora potrošnje, predstavlja neodgovoran odnos prema novcu građana”, istakao je Sošić.

Propuštene šanse

Ta NVO je ranije predlagala da Ministarstvo finansija započne dubinsku analizu tekuće potrošnje, čiji bi rezultat bile smjernice za smanjenje troškova i racionalizaciju, a da sve to bude praćeno smislenim radom internih revizora i jakom budžetskom inspekcijom.

“Nažalost, nema razumijevanja za takve inicijative. Imamo mnogo razloga da sumnjamo u kvalitet bilo koje vrste srednjoročnog planiranja Vlade i planove Ministarstva finansija u pogledu kretanja budžeta. Takođe, nisu ispoštovane ni Smjernice fiskalne i makroekonomske politke, usvojene samo tri mjeseca prije predloga budžeta za 2020. godinu”, kazao je Sošić.

On je dodao da plan optimizacije javne uprave za period od 2018. do 2020. godine koji se u nacrtu PER-a predstavlja kao sredstvo za ostvarivanje budžetskih ušteda, sasvim je promašio metu.

“Činjenica da plan nije napravljen ogromna je propuštena šansa da se smanje troškovi rada uprave i ostvare uštede koji bi omogućile da se dugovi plaćaju bez prodaje i izdavanja vrijedne imovine”, zaključio je Sošić.

Preporuke Brisela

U nacrtu PER-a navodi se da je briselska administracija u maju ove godine dala preporuku Vladi da upotrijebi jednokratne prihode, kao što su prihodi od privatizacije i koncesija za aerodrome za ubrzanje smanjenja duga države.

“Imajući u vidu da će novac predviđen uplatom od privatizacije i koncesija biti prihodi budžeta, on će biti korišten i za podmirenje obaveza po osnovu otplate duga. Prihodi koji su planirani po ovom osnovu smanjuju potrebu za obezbjeđivanjem novca putem kreditnih aranžmana, čime se direktno utiče na kretanje javnog duga. Uz to, svi prihodi koji se dodatno ostvare, predstavljaće sredstva koja će omogućiti i stvaranje fiskalne rezerve, koja se u narednim godinama može koristiti za finansiranje budžeta i smanjenje zaduženja, što će dovesti do smanjenja javnog duga”, navodi Vlada u odgovoru na tu preporuku u nacrtu PER-a koji je na javnoj raspravi.

( Marija Mirjačić )