Moć Kine, svjetsko čudo i borba za čistiji vazduh

Prije 70 godina, kada je osnivana nova Kina, prosječna zelena površina po stanovniku je bila kao jedna patika, a sada je kao soba od desetak kvadratnih metara. Trudimo se da povećamo površine zelenih pluća. To je najveći izazov u izgradnji Šangaja, jer se mora snositi odgovornost prema budućim generacijama.

To je kazao zamjenik direktora Kancelarije vanjskih poslova Šangaja, Fu Đihong, prilikom posjete predstavnika crnogorskih medija Šangaju, koji je kapija Kine za stanovnike zemlje od 1,4 milijarde ljudi. Stranci ga nazivaju biserom orijenta i Parizom istoka.

Fu Đihong je naglasio da se poklanja pažnja zaštiti ekologije: “Nekad je bilo teže zagađenje u Šangaju nego Pekingu, a sada je stanje poboljšano u oba grada”.

U gradovima su česta pojava ljudi sa maskama zbog smoga, a na pitanje koliko je to “dosta više čistijih dana u 2018. bilo u Šangaju”, Fu Đihong je odgovorio lani je broj čistih dana bio 81,1 odsto.

“Lijepa okolina je cilj za budućnost. Inovacije, ekologija i kultura su važni za ljepši život”.

Ambasada Kine u Podgorici i nevladina organizacija Asocijacija za javnu diplomatiju otvorili su vrata Pekinga, Ningboa i Šangaja i predstavili inicijativu 17+1, odnosno značaj saradnje između Kine i zemalja centralno-istočne (CIE) Evrope, infrastrukturna dostignuća, proizvodnju, inovacije, ekonomsko-finansijsku moć, kulturu, turizam… uz poruke o važnosti ekologije i uloge medija.

“Kada narod posjeduje istoriju i kulturu, ima i potencijal za razvoj”, poruka je potpredsjednika kineske Asocijacije za javnu diplomatiju, Čena Juminga.

Preko 17+1 inicijative zemlje sarađuju u oblastima trgovine i ulaganja, finansija, tehnologije, zdravstva, kulture, obrazovanja, poljoprivrede...

”Sa svih 17 zemalja CIE imamo odlične odnose. Cilj je da rezultat bude takav da građani dobiju više", rekao je Cui Džimin, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova za saradnju Kine sa CIE, koji je diplomata 27 godina.

Da se donose blagostanje, a ne da se uzima to područje pod uticaj, nije smisao saradnje ko ima veći uticaj. Ne postoji konkurencija između ove dvije vrste odnosa, odgovorio je on na pitanje o dominaciji i borbi za prevlast na Balkanu.

Na pitanje da li se može očekivati ukidanje viznog režima između Kine i Crne Gore, Cui Džimin je kazao da će mu lično biti drago ako do toga dođe, ali da to nema veze sa zvaničnim stavom, jer to nije u nadležnosti njihovog odjeljenja.

“U Crnoj Gori je bogata priroda, znam da ste i najviši na svijetu... Putevi su planinski, puno se vozi, a uz dovršetak auto-puta lakše ću se odlučiti da posjetim Crnu Goru”, kazao je Cui Džimin uz očekivanje da će poslije prve dionice auto-puta dvije strane dogovoriti nastavak saradnje, odnosno budućim projektima na zadovoljstvo obje strane.

U Pekingu, uz predstavljanje produbljivanja odnosa između Kine i zemalja CIE kroz inicijativu 17+1 u Ministarstvu vanjskih poslova, ljubazni domaćini su organizovali posjetu Velikom zidu, simbolu civilizacije i jednom od svjetskih čuda koje je stvorio kineski narod, i obilazak Zabranjenog grada. U gradu istorije je i najveći aerodrom na svijetu.

Izdvojena je i posjeta China Media grupi, kompanijama za online trgovinu i dostignućima u inovacijama i tehnologiji, kao i kultnoj čajdžinica Laoshe, uz umjetičku galu „Peking - četiri sezone – čaj“.

Zabranjeni grad je u centru starog dijela Pekinga i najposjećenija je gradska atrakcija. Kompleks carskih palata dinastija Ming i Ćing završen je 1420. godine i ima 800 zgrada, 9.999 prostorija, a prostire se na površini od 720.000 kvadrata.

Samo je dio Zabranjenog grada otvoren za posjetioce, kao Muzej palate. Može se nazvati remek-djelom kineske, pa i svjetske istorije arhitekture. Zabranjeni grad, koji je sjeverno od trga Tienanmen i do koga se dolazi prolaskom kroz istoimenu kapiju, UNESCO je proglasio svjetskom kulturnom baštinom 1987. godine.

Kineski zid ima status ključnog nacionalnog kulturnog blaga i pod zaštitom je Državnog savjeta od 1961. godine. Na Uneskovoj listi kulturnog nasljeđa je od 1988. godine, a od jula 2007. i na listi "Sedam svjetskih čuda".

Dionica Badaling, koja je na 70-ak kilometara sjeverno od Pekinga koji ima 21,5 miliona stanovnika, najkompletnija je i jedna od najočuvanijih sekcija Kineskog zida. Izgrađen u vrijeme dinastije Ming, Badaling je bio prva sekcija zida otvorena za turističke posjete 1957. godine. Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1.000 metara. Planinski obronci preko kojih je izgrađen su strmi zbog čega je imao karakteristike snažnog vojnog uporišta.

Od Pekinga do lučkog grada Ningbo od 8,2 miliona stanovnika, avionom se stiže za dva i po sata. Noćno krstarenje brodom turističkom lukom je nestvarno lijepo. U vrhu je luka u svijetu i na trećem mjestu po prometu, nakon luke u Šangaju i Singapuru. Važan je dio morskog puta svile.

Pokazali su i fabriku automobila Geely, koja je pruzela akcije Volva, gdje s ljudima rade roboti, predstavili šanse država preko njihovog Expo centra i stalnu izložbu proizvoda centralno-istočne Evrope te Paviljona Crne Gore u kojem se prodaje samo vino državnih Plantaža od crnogorskih proizvoda. Pozvali su crnogorske kompanije da više proizvoda izvoze u Kinu.

Predstavljen je Centar za preduzetništvo i inovaciju preko kojeg imaju šansu mladi iz CIE, muzej Tianyi paviljon, stara ulica Nantang.

Brzim vozom do nestvarno elegantnog Šangaja stiže se za oko dva sata. Finansijski je centar Kine sa 24,2 miliona stanovnika. Bez daha ostavlja pogled noću sa TV i radio tornja Orijentalni biser, kao i dnevno razgledanje grada sa Šangajskog tornja, koji je najveći neboder u Kini i druga najviša građevina u svijetu. Ima 128 spratova i visok je 632 metra.

Pretekao ga je samo toranj Kalifa u Dubaiju.

Organizovana je posjeta trećoj termoelektrani Vajgaoćiao (Waigaoqiao), u kojoj je vazduh čistiji nego u gradovima zahvaljući stožim standardima u zaštiti životne sredine, kao i saobraćajnom čvoru Hongqiao koji je među rijetkima u svijetu koji ima spoj aerodroma, željeznice, metroa... U Hongkou distriktu je izdvojen takozvani Bunda, kej koji je popularno gradsko šetalište. Nezaobilazna je i Yuyuan bašta sreće i radosti, koja je izgrađena u 16. vijeku tokom dinastije Ming.

Kompleks je izgrađen po nalogu kineskog zvaničnika Pan Yunduana, a u čast njegovog oca ministra Pan Ena. U želji da svom ocu obezbijedi spokojnu starost, Yunduan je na površini od 20.000 kvadratnih metara stvorio jedinstven primjer kineske baštenske arhitekture.

Galerija

( Ivana Gudović )