Za jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite 390 hiljada eura
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ocijenio da trenutni obim usluga socijalne i dječje zaštite za djecu i odrasle nije odgovarajući
Za projekat jačanja kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite, koji finansira EU, biće izdvojeno 390 hiljada eura. To je saopšteno na konferenciji za medije povodom obilježavanja početka projekta, a na kojoj je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ocijenio da trenutni obim usluga socijalne i dječje zaštite za djecu i odrasle nije odgovarajući.
Projekat bi trebalo da ojača kapacitete Ministarstva, centara za socijalni rad, inspekcije socijalne zaštite, lokalnih samouprava... Vođa projektnog tima, Žarko Šunderić, kazao je da će se projekat raditi na nacionalnom i lokalnom nivou, istakavši da je urađen presjek stanja. Rekao je da će se u toku ove i naredne sedmice dodatno razgovarati u vezi sa budućim aktivnostima.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je da je reforma sistema započeta prije osam godina, ali da taj proces ne može odmah biti završen, već traje 10 do 15 godina.
“Ako se vratimo 10 godina unazad vidimo da nismo imali razvijene usluge socijalne i dječje zaštite, nproces licenciranja, socijalnu inspekciju, Zavod za socijalnu i dječju zaštitu. Danas sve to imamo ali treba jačati kapacitete institucija. Kroz ovaj projekat identifikovali smo slabe tačke u sistemu”, rekao je Kuševija. On je kazao da je Ministarstvo 2013. godine pružilo podršku lokalnim samoupravama da izrade lokalne planove socijalne inkluzije, odnosno ključni dokument u kojem će se naći sve usluge koje zakon propisuje. “Lokalni planovi su u većini opština istekli i sada pokušavamo da ih podstaknemo da razviju nove planove, koji će biti konkretniji, u smislu da jasno definišu usluge koje su potrebne. Pružiće se ekspertska podrška, a u taj proces moraju da budu uključene NVO sa lokalnog nivoa, centri za socijalni rad, Fond PIO”.
Kuševija je rekao da prate evropske trendove i preporuke Komiteta za prava djeteta, te da im je fokus da krenu u proces deinstitucionalizacije.. Kao primjer, naveo je početak transformacije Dječjeg doma i ustanove Komanski most.
“To za sada ide dobro. Prije 10 godina imali smo preko 140 djece u Dječjem domu, sada ih je oko 70. Tu je veliki pomak napravljen, jer otvaramo dnevne boravke za djecu sa smetnjama u razvoju, tako da se roditeljima pruža podrška, razvijamo hraniteljstvo, predah roditeljstvu i niz drugih usluga koje će doprinijeti da se djeca ne smještaju u ustanove”. Kuševija ja kazao da postoji usluga porodični saradnik u sedam opština, koja je doprinijela da se smanji odlazak djece u institucije, jer zaposleni kroz ovaj servis rade sa porodicama koje su u riziku.
“To su neke aktivnosti koje ćemo i dalje raditi, jedna od takvih usluga je mala kućna zajednica u Bijelom Polju, gdje su smještena djeca bez roditeljskog staranja. Ta usluga je namijenjena za sjever i cilj nam je da razvijemo još ovakvih servisa”, rekao je.
Kuševija je kazao da pregovaraju sa lokalnim samoupravama koje bi im ustupile zemljište i oslobodile ih plaćanja komunalija, a da Ministarstvo iz svojih sredstava gradi objekat i zapošljava ljude koji će brinuti o djeci, jer je neporedivo bolji napredak kada ne borave u velikim institucijama.
( Ana Komatina )