Putin branio Trampa, hvalio Džonsona i kritikovao Lenjina

Na jučerašnjoj maratonskoj konferenciji za novinare, ruski lider Vladimir Putin stao je u odbranu predsjednika SAD, rekavši da je postupak njegovog opoziva zasnovan na „izmišljenim optužbama”, pohvalio britanskog premijera i nagovijestio da podržava izmjene ustava i ograničavanje na dva predsjednička mandata ukupno, a ne dva uzastopna, kako bi spriječio buduće lidere Kremlja da učine ono što je on uradio.

Konferencija za novinare je trajala više od četiri sata, a prisustvovalo joj je preko 1.000 novinara iz Rusije i svijeta. Za razliku od konferencija ranijih godina, Putin je ovog puta odmah počeo da odgovara na pitanja bez uvodnog izlaganja u kojem se obično fokusirao na rusku ekonomiju. Moguće da je taj dio izbjegao zato što nije došlo do obećanog poboljšanja životnog standarda, navodi „Blumberg” i dodaje da će ekonomski rast u Rusiji ove godine biti oko 1,3 odsto što je ispod 1,8 procenata koliko je Putin najavio na konferenciji 2018.

Odgovarajući na pitanje novinara o opozivu američkog predsjednika, Putin je kazao da očekuje da Donald Tramp ostane u Bijeloj kući.

„Još mora (odluka o opozivu) da prođe Senat, gdje su republikanci u većini. Malo je vjerovatno da će željeti da sklone sa vlasti predstavnika svoje stranke na osnovu potpuno izmišljenih optužbi”, rekao je Putin i uporedio opoziv sa istragom o dosluhu sa Rusijom, koju je u više navrata odbacio kao neosnovanu.

Međutim, Putin je izrazio razočaranje zbog odbijanja Trampove administracije da odgovori na ponudu Rusije i produži nuklearni sporazum Novi START, koji ističe 2021.

„Ukoliko ne bude sporazuma onda ništa neće moći da zaustavi trku u naoružanju”, upozorio je.

Putin je takođe odbacio navode o ruskom uplitanju u britansku politiku i pohvalio premijera Borisa Džonsona rekavši da on „bolje razumije stav Britanaca o breksitu od njegovih političkih rivala”.

Kada ga je novinar BBC-a podsjetio da ga je Džonson jednom prilikom uporedio sa Dobijem, kućnim vilenjakom, iz filmova o Hariju Poteru, Putin je kazao da ga to ne zanima.

„Ja znam koji su interesi moje zemlje. Štogod neko kazao o meni nije bitno kada se uporedi sa ciljevima Rusije”, kazao je ruski lider i dodao da na osnovu razgovora sa britanskim investitorima i biznismenima vjeruje da London želi snažnije ekonomske veze sa Rusijom.

Odnosi između Rusije i Zapada su na najnižem nivou od Hladnog rata, ali je Putin juče istakao da se Rusija oporavila i postala otpornija na zapadne sankcije i nestabilnost cijena energenata na globalnom tržištu.

Izrazio je nadu da bi moglo doći do pomaka u okončanju konflikta na istoku Ukrajine, ali je istakao da se Sporazum iz Minska mora poštovati uprkos tome što predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski traži da dogovor bude revidiran. „Sporazum iz Minska je jedino što imamo. Ukoliko počnemo da ga mijenjamo, to će nas dovesti u ćorsokak”.

Putin, koji tvrdi da je raspad SSSR-a najveća geopolitička katastrofa 20. vijeka, kritikovao je juče Vladimira Lenjina i njegovu etničku politiku. „Njegova ideja da pruži veću autonomiju sovjetskim republikama, uključujući i pravo na otcjepljenje, otvorila je put za sovjetski raspad onog trenutka kada je Komunistička partiju počela da gubi kontrolu vlasti”.

Međutim, ruski lider je odbacio pozive da Lenjinovo balsamovano tijelo bude uklonjeno iz grobnice na Crvenom trgu i sahranjeno, rekavši da bi stariji Rusi to mogli smatrati uvredljivim.

Kazao je da je raspad SSSR-a podstakao očekivanja o svijetu u kojem SAD diktiraju uslove drugima, dodajući da su te „iluzije” brzo raspršene. Putin je rekao da Kina sada parira Sjedinjenim Državama kao globalna ekonomska sila i pohvalio bliske odnose Moskve i Pekinga. Rusija, ipak, kako je kazao, ne planira vojni savez sa Kinom, uprkos tome što Moskva pomaže Pekingu da izgradi sistem upozorenja na raketni napad.

Putin podržava ograničenje predsjedničkih mandata

Ogovarajući na pitanje novinara 67-godišnji lider je kazao da je otvoren za moguće izmjene ustava u vezi sa predsjedničkim mandatom i ovlašćenjima, ali je izbjegao da kaže kakvi su mu planovi 2024. kada mu ističe mandat i kada je prema zakonu obavezan da napusti dužnost.

Rekao je da je svjestan predloga za jačanje ovlašćenja parlamenta i prilagođavanja ovlašćenja tradicionalno snažnog predsjednika i slabijeg premijera. „Jasna mi je logika onih koji to predlažu”, kazao je Putin. „Ali to se može sprovesti tek nakon ozbiljnih priprema i javne diskusije, a to treba učiniti oprezno”.

Nagovijestio je da podržava izmjenu ustava kako bi se predsjednički mandat ograničio na dva mandata ukupno, a ne na dva uzastopna mandata kako sada stoji u zakonu.

„Ova odredba zabrinjava neke naše političke analitičare i javne ličnosti. Pa, možda može biti uklonjena”.

Putin je na vlasti od 2000. i ovo je njegov četvrti predsjednički mandat. Između drugog i trećeg mandata vlast je predao Dmitriju Medvedevu i do 2012. obavljao dužnost premijera

( Nada Bogetić )