Dostavljeno 1.060 izvještaja o prihodima i imovini javnih funckionera

Rok za dostavljanje redovnih godišnjih Izvještaja o prihodima i imovina za javne funkcionere u Crnoj Gori počeo je 1. januara, a ističe 31 marta

52 pregleda0 komentar(a)
Agencija za sprječavanje korupcije, Foto: Agencija za sprječavanje korupcije
02.03.2018. 11:20h

Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK) do danas je dostavljeno 1.060 Izvještaja o prihodima i imovini za javne funkcionere, saopštili su predstavnici tog tijela i pozvali sve obveznike da podatke dostave prije 31. marta, kada ističe rok. Rok za dostavljanje redovnih godišnjih Izvještaja o prihodima i imovina za javne funkcionere u Crnoj Gori počeo je 1. januara, a ističe 31 marta. Načelnik Odsjeka za provjeru prihoda i imovine javnih funkcionera Stefan Radunović saopštio je da je od 1. januara do danas Agenciji dostavljeno 1.060 izvještaja o prihodima i imovini. „Od tog broja obrađena su i objavljena na internet stranici Agencije 772 izvještaja, dok je 288 u fazi obrade“, rekao je Radunović na konferenciji za novinare. Kada je u pitanju vrsta obrađenih i objavljenih izvještaja, Radunović je rekao da je podnijeto 380 redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera, 206 Izvještaja o prihodima i imovini u zakonskom roku od 30 dana po stupanju na funkciju, 80 godišnjih Izvještaja o prihodima i imovini po prestanku funkcije. "Podnijeto je i 76 izvještaja o prohodima i imovinu u roku od 30 dana po prestanku funkcije, 25 Izvještaja o prihodima i im ovini uz roku od 30 dna u slučaju uvećanja imovine preko pet hiljada eura, pet izvještaja o prihodima i imovini na zahtjev Agencije, u slučaju pokretanja upravnog postupka", naveo je Radunović. Prema njegovim riječima, rok za dostavljanje redovnih godišnjih izvještaja o prihodima i imovini je u toku, i očekuje se još više od pet hiljada izvještaja. ASK je pozvao javne funkcionere i državne službenike koji su obavezni da podnesu izvještaj Agenciji ne čekajući 31. mart. Kada je u pitanju provjera pristiglih izvještaja, Radunović je objasnio da Agencija prvo vrši softversku kontrola popunjenog izvještaja, koja podrazumijeva provjeru da li je podnosilac popunio sva obavezna polja i obavještava podnosioca o eventualnim nepravilnostima ukoliko postoje. Nakon softverske, kako je naveo, počinje administartivna kontorla odnosno utvrđivanje istovjetnosti elektronske i potpisane verzije Izvještaja o prihodima i imovini. „Ukoliko su obje verzije istovjetne, podaci iz izvještaja se verifikuju i objavljuju u Registru prihoda i imovine javnih funkcionera na internet starnici Agencije“, rekao je Radunović. On je kazao da nakon softverske i administartivne kontorile, slijedi provjera potpunosti i tačnosti prijavljenih podataka u izvještaju o prihodima i imovini koja se vrši prema redosledu utvrđenom u Godišnjem planu provjere Izvještaja. Radunović je istakao da je u toku razvoj aplikacije koja će u potpunosti automatizovati metodu slučajnog uzroka prilikom posptupka provjere izvještaja o prihodima iimovini, u ksladu sa preporukama eksperata Savjeta Evrope. Kako je dodao, osim po službenoj dužnosti ASK pokreće postupka u kome se odlučuje da li je javni funkcioner povrijedio odrebe Zakona o sprječavanju korupcije koje se odnose na izvještaje o prihodima i imovini i na osnovu sopstvenih saznanja ili anonimnih zahtjeva, zahtjeva državnih organa,i drugih pravnih ili fizičkih lisca. „Ukoliko Agencija utvrdi da su sodstavljeni netačni ili nepotpuni podaci u poristiglim izvjepštajima o prihodima i imovini, ili da izvještaji nijesu dostavljeni u zakonskom roku, ovaj organ pokreće uporaven i prekrajne postupke“, rekao je Radunović. On je kazao da je Agenciji prošle godine pristiglo 7.032 Izvještaja o prihodima i imovini po različitim osnovima. Prema riječima Radunovića, bila je predviđena provjera 1,6 hiljada javnih funkcionera i državnih službenika koji imaju propisanu obavezu dostavljanja Izvještaja o prihodima i imovini. „Godišnji plan provjere je u potpunosti realizovan, odnosno provjerena je obavezna grupa koja podliježe provjeri“, dodao je Radunović. On je podsjetio da na osnovu saznanja da postoji postupanje suprotno Zakonu, Agencija pokreće upravni postupak protiv javnog funkcionera. „Agencija je prošle godine sprovela i okončala 159 predmeta i to 92 zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima i imovini, 42 zbog nedostavljanja tačnih i potpunih podataka i 25 u vezi provjere osnova sticanja prihoda i imovine u vrijednosti više od pet hiljada eura“, saopštio je Radunović. On je kazao da je prošle godine zbog nedostavljanja Izvještaja po različitim osnovima, ASK nadležnim sudovima podnio 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka. „Okončano je 216 postupaka, a izrečene su novčane sankcije u iznosu od 42.090 eura“, rekao je Radunović. Kako je dodao, podnijeta su 42 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog neprijavljivanja tačnih i potpunih podataka u Izvještajima o prihodima i imovini. Radunović je kazao da su okončana 24 postupka, i u toj oblasti izrečene novčane kazne u iznosu od 6.720 eura, dok su ostali postupci u toku. Načelnih Odjeljenja za informacione tehnologije Dušan Polović objasnio je proces elektronskog podnošenja Izvještaja o prihodima i imovini javnih funckionera. On je kazao da funkioner prvo popunjava PDF obrazac, koji se nalazi na sajtu Agencije, šalje ga ASK-u, a zatim se vrši elektronska validacija forma. „Kada obarazac prođe validaciju, dodaje se bar kod. Javni funckioner je dužan da odštampa taj obrzaca sa utisnutim bar kodom ga poštom ili lično dostavi na arhivu ASK-a“, objasnio je Polović. On je naglasio da ne postoji mogućnost da javni funkcioner naknadno unese datum podnošenja obrasca, već da se elektronski u trenutnu dobijanja bar koda upisuje u sami obrazac. Na pitanje kada će ASK postupiti po prijavi nevladine organizacije KOD protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića jer je sinu 2016. godine dodijelio koncesiju za gradnju malih hidorelektrana, pomoćnik direktora Agencije Savo Milašinović je kazao da je prijava u Agenciji stigla juče i da je već stavljena u postupak. „Kroz postupak će se utvrdili da li je bilo sukoba ili ne, i na bazi toga ćemo donijeti odluku. Ne bih da prejudiciram dok se ne sprovede amdinistrativni postupak“, rekao je Milašinović. On je kazao da je 71 odsto javnih funcionera dalo saglasnost za pristup bankovnim računima, što je odsto više u odnosu na prošlu godinu.