Trampu se žuri, demokrate odugovlače
Predstavnički dom još nije počeo sljedeći stadijum, tvrdeći da Senat odbija svjedoke i da neće održati fer suđenje
Američki predsjednik Donald Tramp je zatražio da se suđenje o opozivu u Senatu održi odmah, dok poslanici u čijim rukama je njegova sudbina ne mogu da se dogovore oko toga kako će se odvijati taj proces.
Predstavnički dom je u srijedu opozvao Trampa na osnovu optužbi za zloupotrebu ovlašćenja i opstrukciju Kongresa.
Međutim, demokrate još nisu počele sljedeću fazu, tvrdeći da Senat, koji kontrolišu republikanci, odbija svjedoke i da neće održati fer suđenje.
U nizu objava na Tviteru, predsjednik je optužio demokrate da ne žele da idu na suđenje jer je njihov „slučaj tako loš“.
„Dakle, pošto mi demokrate nisu omogućile odgovarajući proces u Predstavničkom domu, bez advokata, svjedoka, bez ičega, sada žele da govore Senatu kako da vodi suđenje. Oni zapravo nemaju nikakve dokaze, nikad se neće ni pojaviti. Žele da izađu. Hoću suđenje odmah!“
Predsjednik kaže da demokrate ne žele da svjedoči kongresmen Adam Šif, koji je vodio proceduru opoziva, Džo Bajden i njegov sin Hanter, te zviždač CIA koji je podstakao istragu.
Demokrate tvrde da su republikanci ti koji zaziru od pojave svjedoka. Predstavnički dom je pozvao i predsjednika da svjedoči pred istražiteljima, ali je on to odbio.
Da bi naredni stadijum počeo, Predstavnički dom, koji kontrolišu demokrate, mora Senatu poslati tačke opoziva, tj. formalne optužbe.
Međutim, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi odbija da to učini dok pravila suđenja u Senatu ne budu prihvatljiva za demokrate. Demokrate žele da pozovu Trampove pomoćnike da svjedoče, i njeno odugovlačenje se tumači kao način vršenja pritiska.
Lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel odrediće uslove suđenja, a demokrate žele da saopšti detalje o tome koji svjedoci i kakva svjedočenja će biti dozvoljena.
On je odbacio ideju o pozivanju svjedoka i kaže da demokrate odugovlače zato što su izgubile povjerenje u svoj slučaj.
„Ostaćemo u zastoju,“ rekao je nakon kratkog sastanka sa Čakom Šumerom, liderom demokratske manjine u Senatu.
Mekonel je proces opoziva opisao kao „najprenagljeniji, najpovršniji i najnepravedniji“ u istoriji.
Demokrate žele da svjedoče najmanje četiri aktuelna i bivša saradnika u Bijeloj kući, koji su upućeni u dešavanja oko Ukrajine.
Oni kažu da suđenje mora biti fer, da senatori djeluju kao nepristrasni porotnici i da Mekonelovi komentari pokazuju da on nema takav plan. Ranije je izjavio da će republikanski senatori djelovati u „potpunoj koordinaciji“ sa predsjednikovim timom.
Manje od polovine Amerikanaca za smjenu
Manje od polovine Amerikanaca kaže da bi Tramp trebalo da bude smijenjen, prema anketi Rojters/Ipsos objavljenoj u četvrtak, što takođe predstavlja izazov za demokrate.
Ispitivanje sprovedeno na internetu širom SAD nakon što je Predstavnički dom izglasao Trampov opoziv, pokazalo je da taj čin nije promijenio mišljenja u podijeljenoj državi.
Nensi Pelosi, glavni predstavnik demokrata u Kongresu, u početku je oklijevala da iznese optužbe za impičment protiv Trampa brinući da neće biti dovoljno podrške javnosti.
Njena stranka je potom pokušala da pridobije podršku javnim saslušanjima o navodima da je Tramp zloupotrijebio položaj, prije istorijskog glasanja u srijedu.
Na pitanje o optužbama, 53 odsto je saglasno da je predsjednik zloupotrijebio položaj a 51 osto da je opstruirao Kongres.
Oko 42 odsto ispitanika - većinom demokrate - kazalo je da bi Tramp trebalo da bude smijenjen.
Ukupno, samo 44 odsto Amerikanaca odobrava način na koji Predstavnički dom vodi proces Trampovog opoziva, a 41 odsto ne odobrava.
Na pitanje kako je impičment uticao na njihov stav prema predsjedniku, 26 odsto je kazalo da ga sada više podržava, 20 odsto manje, a 48 odsto da nije promijenilo stav.
Evangeliste brine Trampovo ponašanje
Bez obzira na ishod, demokrate su osigurale da Tramp uđe u isotriju kao jedan od samo tri predsjednika koju su opozvani, nakon Endrua Džonsona 1868. i Bila Klintona 1998. Suđenjem u Senatu bi otpočela politički napeta godina, u kojoj će se Tramp na predsjedničkim izborima suočiti sa jednim od 15 demokratskih kandidata za nominaciju.
Časopis „Christianity Today“, koji je osnovao pokojni američki evangelista Bili Grejem, pozvao je na Trampovu smjenu u uvodniku u kojem se napori predsjednika da izvrši pritisak na Ukrajinu da istraži Džoa Bajdena opisuju kao „duboko nemoralni“.
Tramp je doveo u pitanje uspjeh tog medija i odbacio poziv za smjenu.
„Nijedan predsejdnik nije učinio više za evanđelističku zajednicu, ni približno“, objavio je Tramp na Tviteru.
Urednik lista Mark Gali je odgovorio da Trampovo ponašanje izaziva veliku zabrinutost. „Rijetko komentarišemo politiku, ukoliko ne procijenimo da je dostigla nivo od nacionalnog značaja. A ovo jeste takav slučaj,“ izjavio je u intervjuu za CNN. „Ovo je nešto o čemu kao pokret moramo razmisliti i moliti se.“
Hrišćanski evangelisti čine oko 25 odsto američkih birača i čine čvrstu bazu Trampove podrške. Anketa centra Pju je pokazala da je Tramp 2016. osvojio više od 80 odsto glasova te grupe.
( Angelina Šofranac )