Pored sveca, zakletve i kletve

Saboru, tokom kog je padala jaka kiša koju je pratio snažan vjetar, je prema procjeni organizatora prisustvovalo oko 20 hiljada, a iz policije tvrde da je prisutno bilo oko šest hiljada ljudi. Zatraženo zaključivanje ugovora sa Vladom kojim bi se regulisala pitanja od zajedničkog interesa

21112 pregleda333 komentar(a)
Sa skupa, Foto: Boris Pejović

Hiljade ljudi na jakoj kiši i vjetru, pisma i poruke sa visokih adresa, ali i neizbježne kletve u proglasu, obilježile su skup koji je u Nikšiću organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve.

Sa crkveno-narodnog sabora u Nikšiću je zatraženo zaključivanje ugovora sa Vladom kojim bi se regulisala pitanja od zajedničkog interesa, donošenje zakona o restituciji i pravednoj nadoknadi bespravno oduzete crkvene imovine i odustajanje od, kako su naveli, novog otimanja.

Hiljade ljudi ispred Saborne crkve svetog Vasilija Ostroškog(Foto: Boris Pejović)

U proglasu i zavjetu sabora o odbrani crkve u Crnoj Gori, koji je na kraju liturgije pročitao episkop dioklijski Metodije stoji da zahtijevaju bezuslovno zakonsko ili ugovorno priznanje i uvažavanje postojanja viševjekovnog istorijskog kontinuiteta i pravnog subjektiviteta Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija Budimljansko-nikšićke, Zahumsko-hercegovačke i Mileševske i svih crkvenih pravnih lica u skladu sa kanonskim pravom, zakonsko regulisanje i poštovanje autonomije crkava i vjerskih zajednica.

Na kraju proglasa citiran je i Sveti Vasilije Ostroški, čije su mošti od juče u hramu u Nikšiću: „Ko bi se usudio da nešto otme od manastira, oteo Gospod Bog takvom razoritelju njegov dom, kuću i stoku sa sinovima i svim njegovim imanjem da ga Gospod Bog porazi i raspe, iznenada i vavijek”.

Saboru, tokom kog je padala jaka kiša koju je pratio snažan vjetar, je prema procjeni organizatora prisustvovalo oko 20 hiljada ljudi. Kako su kazali skup je po brojnosti prevazišao Trojčindanski sabor u Podgorici, koji je održan istim povodom. Iz policije tvrde da je prisutno bilo oko šest hiljada ljudi i, kako su saopštili, skup je prošao bez incidenata. Oko hrama nijesu bili primjetni policajci u uniformi, što je i bio zahtjev organizatora sabora.

Detalj sa sabora(Foto: Savo Prelević)

Građani su iz svih djelova Crne Gore, ali i iz regiona, od ranih jutarnjih sati u kolonama stizali u hram. Na granicama prema Republici Srpskoj i Srbiji ulaz u Crnu Goru nije bio dozvoljen autobusima, već samo sveštenicima i porodicama, mada je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije rekao da je i nekim sveštenicima zabranjeno da uđu u Crnu Goru.

“Kilometrima odavde je čitav red onih koji nijesu uspjeli da dođu. Među njima su i oni koje je, ne policija, nego naredba zaustavila. Našu braću od Mileševa, kao i iz manastira Tvrdoš. Zaustavljeni su na granici i nije im dozvoljeno da budu ovdje. Nije to dobro. Ne može mržnjom i raskolima da se stvara budućnost Crne Gore”, poručio je Amfilohije. Iz Uprave policije “Vijestima” je nezvanično rečeno da organizovani dolazak autobusima nije najavljen i da shodno zakonu zbog procjene bezbjednosti ne dozvoljavaju ulazak organizovanim grupama.

Sa sabora(Foto: Boris Pejović)

Građani RS koji su razgovarali sa reporterima „Vijesti“ kazali su da su došli svojim automobilima, pa zbog toga nijesu imali problema, osim gužve na putu i jake kiše.

Dvije gospođe iz Podgorice kazale su da je bilo autobusa i iz glavnog grada koji su zaustavljeni na putu za Nikšić i nije im dozvoljen prolaz. One su, kako kažu, došle redovnom linijom, nijesu koristile organizovan prevoz. Iz policije su rekli da se radi o isključivo regulisanju saobraćaja.

Mitropolit Amfilohije kazao je da su se u Nikšiću vjernici sabrali pred ćivotom, oko njegovih moštiju, ne da ih oskrnave, kako to tvrde „bezbožnici i neznalice“.

“Niko od onih koji su Svetog Vasilija gonili i progonili za vrijeme njegovog života, koji su mu otimali njegovo imanje manastira Ostroškoga, niko od njih nije se riješio da otima hramove božije, nego ovi savremeni besudnici. Oni hoće hramove Svetog Vasilija da otmu. Za koga, za sebe”, kazao je mitropolit.

Prema njegovim riječima, poruka sa sabora upućena je onima koji bi htjeli da rade ono što “ni Turci nijesu radili da otimaju svetinje i da ih daju svojim sektama ili da urade sa njima kao što su uradili sa svim bogatstvom Crne Gore, razorili i opljačkali preduzeća.

Amfilohije pitao šta se desilo sa crnogorskim preduzećima(Foto: Boris Pejović)

“Još samo treba hramove da opljačkaju. Kažu da ih je više. Nije snaga u mnozini, nego u Gospodu”, poručio je Amfilohije, aludirajući na riječi predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Amfilohije je opet imao kritike na račun marksističkih ideologija.

„Svaka čast titoizmu kao antifašističkom pokretu, ali ne može imati čast bratoubilaštvo koje je pokrenuto 1941. godine. Ne može se na tom bratoubilaštvu graditi budućnost ovoga i nijednog drugog naroda“, rekao je Amfilohije.

Zamolio je Vladu i vlast u Nikšiću, pošto, kako je kazao, optužuju episkope da razaraju i ne pitaju za dozvole kada obnavljaju svetinje, da im dozvole obnavljanje manastira Svetog Dimitrija u starom gradu Onogoštu.

Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije tokom liturgije je poručio da onaj koji udara na hram, “udario je onda na sve”.

“Molimo se gospodu da urazumi sve one koji su u srce svoje stavili zlu namjeru da otimaju ono što je božije, ono što je crkveno. Upozoravamo ih da to zlo ne čine, da ne navlače prokletstvo na svoje domove, porodice i na svoje potomstvo, ne da Bog. Ali ako neko srlja na prokletstvo mi smo dužni da ga upozorimo da to ne čini”, rekao je Joanikije.

Joanikije(Foto: Savo Prelević)

Dodao je da će jučerašji dan ubuduće proslavljati kao posjetu Svetoga Vasilija gradu Nikšiću i prenos njegovih moštiju.

Potom su pročitani: pismo patrijarha carigradskog Vartolomeja predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću u kojem ga upozorava da ne diskriminiše crkvu u Crnoj Gori, odluka Sinoda Ruske pravoslavne crkve o ovom pitanju, nedavno objavljeno pismo pape rimskog Franja patrijarhu srpskom Irineju, podrška manastira Hilandara saboru...

Skupu su, između ostalih, prisustvovali predsjednik SNP-a Vladimir Joković, Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić, predsjednici opština Berane, Plužine i Herceg Novi, Dragoslav Šćekić, Mijuško Bajagić i Stevan Katić, biznismen Miodrag Daka Davidović, predstavnici Demokratskog fronta na čelu sa Andrijom Mandićem, predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević...

Davidović: Sve je jasno

Davidović je na pitanje da li ga je bilo strah da dođe u Crnu Goru nakon pokušaja atentata u Beogradu odgovorio da “nema straha pred Gospodom”.

“Sve je jasno. Pa i da nestanemo Hrista radi to samo Gospod daje bogougodnicima i mogu biti srećni svi oni koji budu otišli gospodu vjere radi”, rekao je Davidović. Kazao je i da “ko je danas izostao sa skupa bolje da se ni rađao nije”.

Miodrag Daka Davidović(Foto: Savo Prelević)

“Ovo je najveći skup u istoriji Crne Gore. Ovo je najveći skup koji je nama smrtnicima na zemlji mogao da priušti Sveti Vasilije. Njegov dolazak ovdje među vjerni narod svih konfesija, i muslimana, i katolika i naravno nas pravoslavaca je obezbijedio da mi budemo danas najsrećniji narod u istoriji”, rekao je Davidović. Kazao je da se nada da će “dolazak Svetog Vasiija na skup dozvati one koji odlučuju o zakonu da dobro razmisle smiju li udariti na vjeru Hristovu”. Na pitanje ima li šta novo u istrazi odgovorio je „sve je jasno, sve će biti kako Bog zapovijedi“.

Šćekić: Većina je tamo gdje je vjera

Potpredsjednik SNP-a i gradonačelnik Berana Dragoslav Šćekić poručio je vlasti da promijeni zakon o slobodi vjeroispovijesti kako ne bi udarao u temelje crkve i Mitropolije-crnogorsko primorske, kako ne bi došlo do novih podjela.

„Iskreno ih i bratski molim da vrate dijalog i da se promijeni zakon u članovima koji remete duhovni mir u Crnoj Gori i koji unose loš osjećaj među građanima i udaraju na vjekovnost crkve koja je stvorila Crnu Goru. Znamo da se zakoni donose da bi se stvarala što bolja atmosfera i uređivao sistem, kako bi bilo odgovornosti i boljeg funkcionisanja građana, a ne da bi se narod dijelio“, rekao je Šćekić za „Vijesti“.

Šćekić i Davidović(Foto: Boris Pejović)

Zbog toga očekuje da u ovih nekoliko dana prije Skupštine vlast donese odluku koja će zaustaviti ovakav zakon ili ga promijeni tako da će se u punoj mjeri poštovati Mitropolija crnogorsko-primorska, a samim tim ogromna većina vjerujećeg naroda u Crnoj Gori.

„Ipak je većina tamo gdje je vjera. Siguran sam da je ogromna većina pravoslavnog naroda protiv ovog zakona, a siguran sam i da svaki dobronamjernik bilo koje druge vjere neće podržati ugrožavanje SPC“, rekao je Šćekić.

Nivo naše odbrane

Mandić je ocijenio da je ovo jedan od najvećih skupova, od kad je Crna Gora proglasila nezavisnost.

“Ljudi su osjetili opasnost i da su ugrožene one najvažnije svetinje na kojima i opstaju naše porodice, na kojima opstaje naše nacionalno biće i zato su se po ovakvom danu u ovako velikom broju okupili”, kazao je Mandić “Vijestima”.

Kako je dodao, narednih dana, uradiće sve što je do njih.

“Spremni smo i živote da rizikujemo u odbrani svetinje, ali konačna odluka što ćemo preduzeti ako Zakon bude izglasan, biće donijeta u dogovoru sa našim mitropolitom i episkopima, i oni će, kao prvopozvani za odbranu svetinja, definisati nivo naše odbrane”, najavio je Mandić.

Sabor bez incidenata

Sabor je prošao bez ijednog incidenta, saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije, koji je nadzirao postupanje policije:

“Savjet konstatuje da je Uprava policije demonstrirala snažnu posvećenost države održavanju vladavine prava i zaštiti ljudskih prava i sloboda. Sloboda mirnog okupljanja je osnovno ljudsko pravo i danas su u Nikšiću pokazani puni građanski i profesinalni kapaciteti i potencijali. Čestitamo organizatoru javnog okupljanja i policiji na odličnoj komunikaciji i saradnji. Policijski službenici su postupali odgovorno i profesionalno i građani su prema njima pokazali puno uvažavanje i razumijevanje”, kazao je predsjednik Savjeta Aleksandar Saša Zeković.

Policija je juče uvažila zahtjev organizatora - MCP da pred hramom ne budu vidljivi uniformisani policajci.

Jedine nesuglasice nastajale su zbog dočekivanja i zaustavljanja autobusa, ali su i one rješavane u hodu.