Odbor podržao Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i predložio Skupštini za usvajanje
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je kazao da je riječ o liberalnom zakonskom tekstu koji svima garantuje najviši stepen sloboda
Odbor za ljudska prava i slobode podržao je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Članovi Odbora iz vladajuće koalicije predložili su Skupštini da usvoji predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Glasanju nijesu prisustvovali članovi Odbora iz opozicije.
Pažin: Predloženi zakon predviđa šest nivoa pravne zaštite
Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin rekao je da u Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica postoji šest nivoa pravne zaštite "što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija".
"Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vodiće se upravni postupak, nakon toga postoji mogućnost žalbe drugom stepenu, nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor, nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom, nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu i konačno kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje nas pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava. Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona", rekao je Pažin u završnoj riječi na sjednici parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode.
Pažin je pročitao i dio stava Venecijanske komisije.
"Što se tiče važnog pitanja imovine imovine vjerskih zajednica Venecijanska komisija razumije zabrinuto što crnogorska vlast u pogledu uvođenja pravne sigurnosti i rješavanja pitanja moguće nezakonite zloupotrebom izvršene registracije na ime vjerskih zajednica iz devedesetih godina niza vjerskih objekata koji mogu biti dio kulturne baštine Crne Gore. Tim prije zato što država prema članu 78 ustava ima dužnost da štiti prirodnu i kulturnu baštinu zemlje. Venecijanska komisija pozdravlja u tom pogledu to što se rješenja predložena u ovom nacrtu zakona oslanjaju na dugogodišnje pravne principe crnogorskog pravnog poretka i ne zasnivaju se na ad-hoc pravilima specifičnim za ovu situaciju", citirao je Pažin stav Venecijanske komisije.
Iskazao je zadovoljstvo iskazanim nivoom kulture dijaloga.
"Dijalog gradi mostove između ljudi, a nedostatak tolerancije ruši te mostove. Siguran sam da smo svi za to da istrajemo na izgradnji mostova. Nije to teško, samo je potrebno malo dobre volje, razumijevanja, uvažavanja dostojanstva od svakog pojedinca kao takvoga i vodeći računa da teška riječ pogađa ne samo onoga na koga je usmjerena nego još više onoga ko je šalje“, rekao je Pažin.
Perović: Niste imali tremu pri zaobilaženju istine
Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i da sa svim crkvama i vjeskim zajednicama uđe u dijalog.
Konstruktivnim dijalogom bi se kako je kazao, nov predlog zakona obezbijedio za šest mjeseci.
"Ako je Vladi stalo prihvatiće naš stav i povući zakon i započeti dijalog sa crkvama i vjerskim zajednicama", poručio je Perović.
Perović je pitao da li predsjednik države shodno Ustavu može da uzima na sebe pravo da osnuje ili obnovi crkvu.
On je na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode, na kojoj se razmatra predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao da se poštuju Ustav i zakoni drzave, a ne kanoni.
Odbacivši optužbe Vlade da su protiv dijaloga, Perović je rekao da Zakonom atakuje na svojinu SPC.
Sjednici prisustvuju predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Crnogorske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, Jevrejske zajednice, Katoličke crkve...
Perović je kazao da se slaže s primjebama DF da se SPC izjednači sa zajednicom koja je djelovanje prijavila 2000. godine - Crnogorskom pravoslavnom crkvom.
Poslanik DF Slaven Radunović je na početku sjednice pitao zašto su iz Odbora pozvali Crnogorsku pravoslavnu crkvu "koja je pseudoreligijska organizacija, kakvih ima još u Crnoj Gori", i da se time vrši pritisak na rad Odbora.
Predsjednik odbora Halil Duković je odgovorio da je smatrao da se treba čuti riječ svih relevantih vjerskih zajednica.
Milutin Đukanović (DF) je tražio da se prekine sjednica dok se o ovoj temi prvo ne izjasni Zakonodavni odbor, koji zasijeda sjutra.
Duković je kazao da u Poslovniku Skupštine ne postoji uredba prema kojoj rad jednog odbora može uticati na rad drugog odbora.
"Nijeste vi vojnik koji mora da sprovodi lude naume šefa partije", rekao je Đukanović.
Poslanici DF-a, inače, na sjednicu su donijeli po glavicu bijelog luka koje drže na stolu...
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka je kazao da je riječ o liberalnom zakonskom tekstu koji svima garantuje najviši stepen sloboda.
Boris Bojović (CPC) je kazao da podržavaju predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.
Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, između ostalog, trebalo detaljnije obrazložiti u kojim slučajevima će biti oslobođeni plaćanja poreza.
Kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsanti je ocijenio da je ova verzija zakona unaprijeđena ali da bi je trebalo jos doraditi.
"Smatramo da bi bilo korisnije pristupiti jos većem stupnju dijaloga i produbiti predlog zakona" .
On je predložio da se donese Lex specialis za pitanje imovine.
Đorđe Raičević iz Jevrejske zajednice kazao je da bi trebalo preciznije definisati prava vjerskih zajednica u okviru poreskog sistema.
"Zakon u globalu podržavamo, jer se ne razlikuje mnogo od ugovora koji imamo potpisan sa Vladom", kazao je Raičević.
Pažin: Nastaviti dijalog oko oslobađanja od poreza i poreskih olakšica
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin je ranije kazao da ne bi umanjivao značaj dosadašnjeg dijaloga između Vlade i Mitropolije, jer je bio koristan za obje strane.
"Jedan broj stavova Mitropolije je uvršten u ovaj Predlog zakona na moju sugestiju. Nije dobro da se gnijevimo. Gordost je smrtni grijeh u hrišćanstvu".
Pažin je govoreći o upisu vjeskih zajednica u javni registar, istakao da mu nije jasno zašto SPC godinama ne želi da se upiše u registar.
Povodom traženog Lex specialis o imovini, kazao je da već imamo Zakon o svojinsko pravnim odnosima kojim se uređuje i pitanje svojine, ali da Zakon o slobodi vjeroispovijesti prepoznaje samo imovinu do 1918. godine kao odraz specificnih crnogorskih okolnosti.
"Ni sada ne bježimo od dijaloga. I Zakon kad se usvoji kakav god bio njegov sadržaj... biće potrebno razgovarati. Spremni smo na taj dijalog", poručio je Pažin.
On je kazao da treba nastaviti dijalog i oko oslobađanja od poreza i poreskih olakšica za vjerske zajednice.
Gojko Perović je odgovorio da Pažin nije imao tremu dok je u izlaganju zaobilazio istinu.
"O ovom Predlogu zakona smo pričali samo jednom, prije mjesec dana", rekao je Perović, navodeći da nijesu dobili poziv ni za jedan od sedam okruglih stolova koje je pomenuo Pažin.
Istakao je da ne omalovažava ranije sastanke, ali da su tad pričali o prošlosti, Pažinovom duhovnom promišljanju.
"Šetali smo po manastirskm groblju, popili ste kafu i bili na ručku", kazao je Perović.
On je kazao da ovo nije ni vremenski ni po sadržaju vrijeme za ovaj zakon.
Numanović: Zakon se odnosi na sve vjerske zajednice
Poslanik DPS-a Suad Numanovic je istakao da se ovim predlogom pokazuje odlučnost države da čuva i unapređuje međuvjerski slad.
"Zakon se ne odnosi samo na jednu već na sve vjerske zajednice i tako ga treba posmatrati".
Milutin Đukanović (DF) je poručio da se zakon povuče i time daju sanšu miru: "Jer sve što radite vodi državu u građanske sukobe".
Budimir Aleksić (DF) je kazao da je tekst zakona platforma "Mila Đukanovica za izazivanje građanskog rata u Crnoj Gori".
"Po čijem nalogu to radi, ne znam", kazao je on.
Žana Filipović (DPS) je kazala da predlog zakona prepoznaje državu Crnu Goru kao garanta prava na slobodu savjesti, misli i vjeroispovijesti.
Daliborka Pejović (DPS) je kazala da niti predloženi Zakon dijeli, niti će proizvesti bezbjednosne posljedice u Crnoj Gori.
Istakla je da nemaju namjeru da otimaju crkvenu imovinu:
"Svjesni smo da što je oteto, to je prokleto".
Bojović: Nisam predstavnik NVO, već crkve koja je snagom bajoneta ukinuta
Boris Bojović (CPC) je kazao da imaju pravo da vjeru ispovijedaju u hramovima koje su "pravili naši zajednički preci". Kazao je da nije član NVO niti pseudorelijgske organizacije, već predstavnik i episkop crkve koja je ukinuta 1918. "snagom bajoneta".
Slaven Radunović (DF) je istakao da ovaj Zakon ima loše namjere.
"Loša namjera je kad tražite imovinu najveće religijske organizacije u državi, a sve da bi se ostvarila programska načela sa posljednjeg kongresa partije. Želite da vam partija uređuje crkvu. To smo već prošli, to je titoistički režim",ocijenio je Radunović.
"I ja sam pravoslavni Crnogorac i puna je Srpska crkva u Crnoj Gori pravoslavnih Crnogoraca, da nam ne mjerite vi sad krvna zrnca, šta to znači u našem poimanju biti Crnogorac", poručio je Gojko Perović.
Kazao je da zakon unosi smutnju među građane, jer ne poštuje iste principe kad je u pitanju istorija crkve i istorija države i zato što jedini zakon te vrste u okruženju i Evropi koji se u tekstu očuvanja vjerskih prava i sloboda bavi imovinskim pitanjem.
( Željka Vučinić )