Paklica cigareta u novoj godini skuplja za 10 centi
Prethodno povećanje akciza u 2017. i 2018. godini izazvalo je veliki rast crnog tržišta. Iz Vlade očekuju da se to sada neće desiti
Maloprodajne cijene cigarete u novoj godini biće veće za oko deset centi, potvrđeno je “Vijestima” iz Agencije za duvan.
Ovo povećanje je u skladu sa izmijenjenim akciznim kalendarom kojim se povećava specifična a smanjuje proporcionalna akciza.
Prethodno povećanje akciza u 2017. i 2018. godini izazvalo je veliki rast crnog tržišta. Iz Vlade očekuju da se to sada neće desiti.
Kompanija “Plus” već je objavila nove cijene cigareta brendova čiji je zastupnik, dok će ostali to uraditi u naredna dva dana. Prema novom cijenovniku “Plusa”, od 1. januara cigarete “dune classic”, “dune dark blue”, “dune sky”, kao i “fast revolution” 8 i 10 i “monus slims blue and grey” poskupjeće sa dva na dva eura i 10 centi. Četiri vrste cigareta “ibiza” ubuduće će koštati dva eura, a tri vrste “most cigareta” moći će se kupiti za 2,20 eura. I svih 10 vrsta “winstona”, te “sobranie” poskupjeće za deset centi, kao i cigarete marke “LD”.
Međutim, “LD club compact blue” i “LD club compact silver” za 0,10 eura poskupjeće od 17. februara naredne godine.
Vlada je u 2017. godini i početkom 2018, u sklopu fiskalnih mjera očuvanja državnog budžeta, čak tri puta povećala akcize na cigerete, što je uticalo da cijene paklice porasti i za 1,2 eura.
Nakon togo došlo je do ogromnog rasta sivog tržišta na kojem su paklice istih ili sličnih brendova bile i za 50 odsto jeftnije. To je, kako je kasnije priznali Ministarstvo finansija, uticalo na pad legalnog tržišta za 40 odsto kao i na znatno niže državne prihode.
Vlada u julu 2018. donosi odluku o smanjunju akciza na cigarete koje je počelo da se primjenljuje od 1. septembra.
Tada je izmijenjen akcizni kalendar po kojem je usporeno buduće povećanja akciza. Prema prvoj verziji povećanje cijena od 1. januara 2019. je trebalo da bude za 30 centi, ali se od njega odustalo, dok je povećanje od 30 centi od 1. janaura 2020. godine smanjeno na deset centi.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” sada nijesu odgovorili kakav je efekat imalo prošlogodišnje smanjenje akcize na cigarete i u kojoj mjeri se odrazilo na povećanje legalnog tržišta.
Iz Uprave carina odgovorili su da su od januara do novembra ove godine po osnovu akcize naplatili 227.019.673,24 eura, čime je ostvaren rast prihoda od 13,7 miliona eura ili 6,45% više nego u prethodnoj godini.
“Posmatrano po strukturi po akciznim proizvodima, sve kategorije su zabilježile rast”, piše u odgovoru Uprave carina.
U odnosu na fiskalnu strategiju iz 2017. godine, državni budžet je od akciza i PDV-a na cigarete naplatio 35 miliona eura manje zbog jakog sivog tržišta. To je iznos ravan koštanju petlje “Smokovac” na auto-putu ili izgradnji 13 vrtića po cijeni od 2,7 miliona eura koliko je plaćen novoizgrađeni na Starom aerodromu u Podgorici.
Ministar finansija Darko Radunović nakon sjednice Vlade u julu prošle godine, na kojoj je promijenjen akcizni kalendar, priznao je da su napravili grešku kada su akciza za godinu povećali tri puta i da nijesu očekivali da će ovoliko porasti crno tržište duvanskih proizvoda.
“I tada sam imao sumnje da ćemo uspjeti, ali nisam mogao naći prihode na drugom mjestu. Nije bila dobra procjena, ali u ukupnom, mi imamo održiv budžet i imamo prećutnu saglasnost Evropske unije da smo na dobrom putu”, rekao je tada ministar Radunović.
On je naveo da je Vlada bila suviše optimistična po pitanju povećanja akciza i njihove naplate, kao i da je pad prodaje legalnih cigareta iznosi 40 odsto. Ministar je tada kazao i da očekuje da će smanjenje akciza i povećane kontrole elminisati crno tržište i zaustaviti pad državnih prihoda od akciza.
Ekonomski institut iz Zagreba objavio je prije četiri mjeseca studiju „Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti (BalkanSmugg)”. Prema ovom istraživanju, prihod ostvaren krijumčarenjem duvana na cijelom području bivše Jugoslavije procjenjuje se na više od 200 miliona eura ili 0,22 odsto BDP-a. Za Bosnu i Hercegovini i Crnu Goru, navedeno je da nezakonit prihod ostvaren krijumčarenjem duvana iznosi više od 0,5 odsto BDP-a, što je u crnogorskom slučaju 24 miliona eura.
( Goran Kapor, Ana Komatina )