Crna Gora između čekića i nakovnja

Glasovima vladajuće većine i SDP-a u Skupštini je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, nakon što su na plenumu izgovorene teške reči i pominjano oružje.

Usvajanju Zakon prethodili su incidenti, nakon odbijanja amandmana Mitropolije crnogorsko-primorske na predloženi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koje je u skupštinsku proceduru stavio Demokratski front.

Nakon incidenta su uhapšene 22 osobe - 18 poslanika DF-a i još četiri osobe.

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić poručio je poslanicima Demokratske partije socijalista i Vladi da ukoliko ne prihvate amandmane koje je preko njih dostavila Mitropolija crnogorsko primorska “slobodno računaju na najgore”.

On je kazao da je učestvovao u prethodnom ratu i pozvao “ratne drugove iz 1991. i 1999. da budu spremni”. “Ne može 2.000 policajca da zaustavi ovo, računajte da će se desiti katastrofa”, rekao je Mandić sinoć.

Prethodno je i Slaven Radunović (DF) zaprijetio da oni neće dozvoliti da se glasa. “Makar ovdje u ovom zdanju i po cijenu rata. Moraćete da nas pobijete ili pohapsite, neka gleda narod Crne Gore”, zaprijetio je Radunović.

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je kazao da poslanici DF-a “čitav dana prizivaju sukobe i nesreću”.

Premijer Duško Marković odgovorio je između ostalog da “svaka prijetnja stvara otpor, prirodno ili emotivno” i da će “prijetnju odbaciti kao nešto što je nedostojno Crne Gore i njene tradicije”.

Iako se očekivalo da će se usvajanje zakona odložiti nakon njegovog razgovara sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, to se nije desilo jer predsjednik Vlade nije prihvatio predlog crkvenog velikodostojnika da povuče zakon i da se nastavi razgovor o spornim odredbama.

Više desetina sveštenika i građana ostalo je sinoć na ulicama Podgorice, nakon što su gotovo čitav dan proveli na ulazu na Most Blaža Jovanovića.

Jake policijske snage kontrolisale su najuži centar Podgorice, u neposrednoj blizini Skupštine Crne Gore gdje je trajala rasprava o Predlogu zakona. Djelovi ulica oko zgrade parlamenta bili su neprohodni za građane i vozila, ali i za poslanike kada su dolazili na sjednicu.

Pored policijskih kordona na ulicama, pripadnici specijalnih jedinica policije bili su stacionirani u garaži Vlade koja je smještena iza zgrade Skupštine i zgrade Predsjedništva.

U parlamentu je takođe bilo desetine policajaca u civilu, pripadnika Sektora obezbjeđenja imovine i lica Uprave policije, među kojima i njihov šef Dragan Blagojević. Policijska opsada opravdana je činjenicom da je Demokratski front pozvao na protest. DF je nakon odustajanja od scenarija “bugarske Skupštine” ponovo promijenio stav, nakon odlaska svog lidera Andrije Mandića i Milana Kneževića u Beograd, gdje su dobili blagoslov patrijarha SPC Irineja da se, kako je objavila Patrijaršija, ”na svakom mjestu i u svakoj prilici bore i ne odustanu od SPC”. Prethodno su odustali od najava da će zapaliti Skupštinu nakon apela mitropolita Amfilohija.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević rekla je “Vijestima” da “nije dobro da se ijedan zakonski tekst donosi u uzavreloj i kontaminiranoj atmosferi, jer to dovodi u pitanje i njegov legitimitet”.

“Međutim, jasno je da će zakon ovog tipa uvijek buditi snažne emocije u Crnoj Gori i da za njega nikad neće biti dovoljno dobar trenutak. Ovo pitanje je nesumnjivo trebalo urediti, ali i otvoriti širi prostor za dijalog kako u Skupštini tako i među zainteresovanom javnošću čime bi se relaksirao i proces konačnog oblikovanja i usvajanja”, rekla je ona.

“Lično mislim da praksa po kojoj se u predvečerje Nove godine, u brzini koja ne omogućava ni kvalitetnu raspravu, donose važni zakonski tekstovi mora biti prekinuta, ali je to i pokazatelj toga gdje je Skupština dovela sebe u vazalski položaj u odnosu na Vladu koja joj onda kad hoće podnosi zakone koje hoće i određuje dinamiku rada”, navela je Uljarevićeva.

Jučerašnja ugrijana atmosfera u gradu i u parlamentu rezultat je višednevnih akcija i javnih protivljenja Mitropolije crnogorsko-primorske i dijela opozicije vladinom Predlogu zakona o slobodi vjeroispovjesti. Najspornije su odredbe koje se tiču, kako su naveli, mogućnosti da se oduzme imovina Mitropolije i proglasi se državnom. Vlada je i juče odbila insistiranje da povuče zakon, a njen vicepremijer Zoran Pažin rekao je u parlamentu da se zakon donosi zbog toga da svi u Crnoj Gori imaju jednako pravo.

“Da budem sasvim jasan - smatram jednako neprihvatljivim vrijeđanje i negiranje crnogorskog državnog identiteta i onda kada se slavi nestanak naše države u ime velikosrpskog nacionalizma i onda kada se Njegoš proglašava genocidnim piscem, ali i onda kada neodgovorni državni službenici grubo uvrijede vjernike Srpske pravoslavne crkve”, rekao je Pažin.

On se osvrnuo na političke stavove da možda nije pravo vrijeme za usvajanje ovog zakona ili da ga treba odložiti za neko buduće vrijeme. “Nemam baš nikakvu dilemu da narednoj generaciji moramo, jednom za svagda, ostaviti jasan odgovor na to pitanje - da su u građanskoj Crnoj Gori najstarije i najvažnije one vrijednosti koje spajaju Crnogorke i Crnogorce svih vjera i nacija”, dodao je Pažin.

Njegovo izlaganje bilo je inicijalna kapisla za poslanike Fronta koju su ga optužili za antisrpstvo, a zatim je većina njih, ali i poslanik Demosa Miodrag Lekić, iznijela ogorčenost jer ih je policija zaustavljala prilikom dolaska u parlament.

Premijer Duško Marković, kao i dio članova njegovog kabineta, prisustvovali su raspravi. Marković je bio u sali većinu vremena, izuzev tokom razgovora sa mitropolitom Amfilohijem u Vladi. On je na početku sjednice poručio rukovodstvu Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije da ne smiju primijeniti silu prema građanima i sveštenicima, te da moraju obezbijediti mir i sigurnost Crnoj Gori.

Kako je naveo, danas policajci na ulicama nisu ni protiv crkve, ni protiv sveštenstva, nego u zaštiti institucija, na osnovu bezbjednosne procjene.

„Moguće da ovakav stepen prisustva bezbjednosnih snaga nije adekvatan, ali to je nadležnost određenih organa“, rekao je Marković i poručio građanima i sveštenstvu SPC da im niko neće doći u njihove objekte.

„Svi ćete služiti kao što ste služili i do danas. Svaki pop će obavljati svoju dužnost u svojoj parohiji. Ovo je danas politički teatar u kojem se Crna Gora želi pretvoriti u nestabilno, a možda i krvavo stecište“, kazao je Marković.

Vuksanović Stanković: Ne otima se imovina crkve, već se uvodi u pravne tokove

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković kazala da je suština priče da se pitanje dobara na teritorije Crne Gore moraju uvesti u pravni sistem Crne Gore.

“U toj imovini država ima pravo svojine, ali ako neki treći ima uža prava, ona može pripadati vjerskim zajednicama. Poručujemo da se ne otima imovina crkve, već se imovina kao pravni institut uvodi u pravne tokove, koje treba da reguliše jedna država. Klub SDP-a će podržati predlog ovog zakona. Neke norme treba pravno tehnički precizirati. Nema razloga za tenzije”, rekla je Vuksanović Stanković. SDP, Socijaldemokrate, Liberalna partija, Bošnjačka stranka su uz DPS najaviile podršku zakonu, za šta je potreban 41 glas od ukupno 81 poslanika.

Poseban klub poslanika, na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, napustio je sjednicu.

Uljarevićeva: Pozivi na rušenje izraz političke nemoći

“Pozivi na rušenje državnog uređenje su, po mom, sudu izraz političke nemoći, ali su istovremeno vrlo neodgovorni, opasni i destruktivni, a posebno kad dolaze od onih koji imaju izvjesno uporište u biračkom tijelu. Na drugoj strani, to je već postala politička platforma DF-a pa nije iznenađujuće što se koriste različite prilike za takav pristup. Pri tom treba, naglasiti da od takve retorike DF-a uvijek najveću korist ima upravo vlast i postavlja se pitanje da li to samo DF ne vidi”, rekla je Daliborka Uljarević.

Ona smatra da je Predlog zakona trebalo “odgovorno i pravno analizirati”.

“Najprije zbog insistiranja na pitanju da li je u suprotnosti sa pravom na imovinu koje štiti Evropski sud za ljudska prava, tako što bi se tražilo dodatno mišljenje relevantnih pravnih stručnjaka, i to inostranih, jer je za očekivati da njihovo mišljenje bude nepristrasno. Da je Predlog zakona stigao u Skupštinu sa mišljenjima eminentnih pravnih eksperata, onda bi, vjerujem, u tom dijelu situacija bila manje napeta. Takođe, ma koliko pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti bilo pozicionirano kao važno i emotivno, ono ne bi smjelo baciti sjenku na druge probleme koji, po mom sudu, mnogo više opterećuju crnogorsko društvo. Tu mislim na nefunkcionalnu vladavinu prava, na naizvedene izborne reforme, ili na sada vrlo aktuelnu državnu pomoć ‘Montenegro erlajnsu’, ali i brojne afere koje Tužilaštvo i sudstvo, sa urušenim kredibilitetom, ne može riješiti. Te teme su nepravedno ovih nedjelja stavljene u drugi plan, u čemu se može tražiti i motiv DPS-a da upravo sada procesuira ovaj zakon”, navela je Uljarevićeva za “Vijesti”.

Tužilaštvo prati da li ima poziva na rušenje države

“Državno tužilaštvo u okviru svojih nadležnosti prati aktuelne događaje u Crnoj Gori i ocjenjuje da li u izjavama, kao i u radnjama bilo kog lica, postoje bitna obilježja krivičnih djela pozivanja na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, oružane pobune, izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i drugih krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti”, saopštio je sinoć vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković.

“Državno tužilaštvo kao jedinstven i samostalan državni organ u okviru svojih nadležnosti cijeniće svaki konkretni događaj samostalno, te ukoliko nađe da su u radnjama bilo kog lica ostvareni elementi nekog krivičnog djela, to lice će bez obzira na svojstvo ili funkciju biti procesuirano u zakonom propisanom postupku”, poručio je Stanković.

( Ekipa Vijesti )