Radulović: Razvoj poslovanja samo uz vladavinu prava

Reforme poslovnog okruženja u Crnoj Gori moraju se efikasnije sprovoditi da bi se stvorila povoljna poslovna klima i omogućilo da se čitava crnogorska ekonomija brže razvija, a u svim našim izvještajima vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. To je intervjuu za “Vijesti” izjavio izvršni direktor Savjeta stranih investitora Ivan Radulović.

On je kazao da članice Savjeta u naredne tri godine uložiti oko 1,5 milijardi eura u Crnu Goru, i to kroz investicije u sektorima turizma, energetike, elektronskih komunikacija i osiguranja. Poručuje da kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, članovi Savjeta prepoznaju nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. “Mišljenja smo da ‘disciplina’ direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad”, istakao je Radulović.

Šta bi Vlada trebalo da uradi da unapijedi poslovni ambijent u Crnoj Gori?

Aktivnim učešćem u radu Vladinog Savjeta za konkurentnost kao glavnog savjetodavnog tijela u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta, naši napori su usmjereni na obezbjeđivanje primjene preporuka koje naši članovi dostavljaju u “Bijeloj knjizi”, kao i kroz rad naših komiteta. Reforme poslovnog okruženja u Crnoj Gori moraju se efikasnije sprovoditi kako bi se stvorila povoljna poslovna klima i omogućilo da se čitava crnogorska ekonomija brže razvija. U svim našim izvještajima, “vladavina prava” prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Veoma je važno da donosioci odluka, na nacionalnom i lokalnom nivou, razumiju da prilagođavanje privatnog sektora na nove uslove i procedure podrazumijeva vrlo često neplanirane troškove, dodatne obuke ili dodatnu radnu snagu i vrijeme. S tim u vezi, predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost aktivnosti administracije je od presudnog značaja. Takođe, sektor informacionih i komunikacionih tehnologija vidimo kao rastući potencijal za Crnu Goru i ICT rješenja kao preduslov za dalji razvoj u svim sektorima. Stoga, digitalizaciju vidimo kao zajedničku odgovornost državnog i privatnog sektora kako bi se stvorio razuman i pametan okvir koji će omogućiti digitalnu transformaciju u cilju poboljšanja efikasnosti administracije. Imajući navedeno u vidu, posebno nas raduje činjenica što je značaj ICT prepoznao i Savjet za konkurentnost, koji je na posljednjoj sjednici, održanoj u decembru 2019, odlučio da se formira takozvana “digitalna koalicija” kao koordinaciono i savjetodavno tijelo za oblast digitalne transformacije, sačinjena od predstavnika resornih institucija iz Vlade, predstavnika biznisa i naučno-akademske zajednice. Svjesni smo činjenice da uspješna digitalna transformacija predstavlja veliku šansu za privredu što se pokazalo na primjeru drugih malih država, kao i država regiona. Kao što je konstatovao predsjednik Vlade, u potpunosti smo saglasni da dalji razvoj crnogorske ekonomije i društva podrazumijeva digitalizaciju kao razvojnu i transformacionu politiku i posebno nas raduje činjenica što će digitalna transformacija predstavljati jednu od najvažnijih politika Vlade u predstojećem periodu.

Koje su najčešće biznis barijere sa kojima se suočavate u poslovanju?

Naši članovi ocjenjuju poslovno okruženje u Bijeloj knjizi, koja ilustruje rezultate upitnika o lakoći poslovanja u Crnoj Gori i koja opisuje najvažnije procese i propise za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i ukazuje donosiocima odluka na glavne izazove u cilju podsticanja daljeg ekonomskog razvoja. Analizirajući rezultate ocjena zasnovanih na percepciji jednostavnosti poslovanja u Crnoj Gori, iz iskustva naših članova možemo reći da je poslovno okruženje u prethodnom periodu karakterisao period stabilnosti uz blagi rast MFIC indeksa zasnovanog na percepciji lakoće poslovanja. Vladavina prava prepoznata je kao najizazovniji preduslov za razvoj poslovanja. Uz to, predvidljivo poslovno okruženje, koje podrazumijeva transparentnost rada državnih organa, takođe je od presudnog značaja. Kao ozbiljnu zabrinutost za ekonomsku stabilnost zemlje, naši članovi prepoznaju disciplinu odnosno, nedostatak sistematske i stroge naplate poreza. Mišljenja smo da disciplina direktno utiče na konkurentnost kompanija na tržištu i nepoštene uslove za rad. Vlada bi trebalo da nastavi borbu protiv sive ekonomije, koja zahtijeva odlučnu reakciju relevantnih institucija i važan je faktor za fer tržišnu konkurenciju. Dalju pažnju treba posvetiti sprovođenju reformskih procesa u sektorima analiziranim u “Bijeloj knjizi”, koji su naši članovi ocijenili sa niskim ocjenama (tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava) kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, privukle strane investicije i stvorili uslovi za poboljšanje ekonomskog standarda svih građana Crne Gore.

U kojim sektorima očekujete investicije od 500 miliona godišnje u naredne tri godine, koje su najavljene na nedavnom sastanku predstavnika Savjeta sa premijerom Duškom Markovićem?

Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora je u kontinuitetu sve privlačnija stranim investitorima. Ekonomski razvoj zemlje usmjeren je na privlačenje stranih investicija kroz konkurentno poslovno okruženje. Sa druge strane, investicione aktivnosti kompanija članica Savjeta doprinijele su svojim rezultatima da je Crna Gora danas kao moderna zemlja popularna destinacija za strane investitore. Posebno nas raduje da renomirane svjetske i EU kompanije nastavljaju da proširuju svoje poslovanje na Crnu Goru i vjerujemo da njihov transfer znanja, tehnologija, kapitala i razvoja ljudskih resursa utiče pozitivno na trgovinu, konkurentnost crnogorske ekonomije i zapošljavanje. Kompanije članice Savjeta stranih investitora nastavljaju sa ulaganjem u Crnu Gori i sa realizacijom planiranih investicija koje će u narednom trogodišnjem periodu iznositi okvirno 500 miliona eura na godišnjem nivou. U periodu od 2020. do 2022. godina, kompanije članice Savjeta će u Crnu Goru uložiti okvirno 1,5 milijardi eura. Te investicije biće realizovane u sektorima turizma, energetike, elektronskih komunikacija i osiguranja.

Kako ocjenjujete novi Zakon o radu i da li ste zadovoljni rješenjima?

Novi Zakon o radu predstavlja korak naprijed u odnosu na rješenja utvrđena postojećim zakonom u dijelu suzbijanja sive ekonomije i zaštite prava zaposlenih. Sa druge strane, kada je u pitanju fleksibilnost na tržištu rada, naši predlozi za unapređenjem određenih normi u cilju pojednostavljenja uslova poslovanja i eliminisanja biznis barijera, koji su zajednički pripremljeni sa ostalim udruženjima poslodavaca u Crnoj Gori - Privrednom komorom, Unijom poslodavaca, Montenegro biznis alijansom i Američkom privrednom komorom - nijesu naišli na razumijevanje kod predlagača zakona. Mišljenja smo da Zakon o radu treba da obezbijedi pravičnost i zaštitu zaposlenih, ali uz istovremenu promociju zdrave konkurencije kroz povećanje fleksibilnosti i mobilnosti radne snage u cilju daljeg razvoja, povećanja produktivnosti i privlačenja investicija.

Koliko Savjet stranih investitora zapošljava crngorskih radnika i šta oni mogu očekivati 2020. godine?

Savjet stranih investitora zapošljava oko šest hiljada radnika, koji su u najvećem procentu crnogorski građani. Na kraju 2019. godine, Savjet broji 40 članova (dva nova člana u 2019. godini) iz različitih sektora i industrija i njihovi prihodi zajedno čine preko 25 odsto BDP-a. Kroz najavljene investicije za naredni trogodišnji period, kroz transfer znanja, tehnologija, i kapitala, kompanije članice Savjeta će doprinijeti daljem razvoju ljudskih resursa, otvaranju novih radnih mjesta i zapošljavanju, što će u krajnjem pozitivno uticati na povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije. Krajem prvog kvartala 2020. godine objavićemo Bijelu knjigu, našu redovnu godišnju publikaciju i informisati javnost i sve zainteresirane strane o poslovnom okruženju i preprekama za poslovanje sa kojima se suočavaju postojeći strani investitori u Crnoj Gori i, što je još važnije, dati preporuke za uklanjanje identifikovanih barijera, koje imaju za cilj povećanje atraktivnosti i konkurentnosti crnogorske ekonomije.

Šta je Vlada ispunila od preporuka?

Da li je Vlada u 2019. ispunila neke od preporuka koje ste dali u Bijeloj knjizi za poboljšanje poslovnog ambijenta i koje, ako jeste?

Savjet za konkurentnost je na svojoj VI sjednici razmotrio i usvojio izjašnjenje resornih institucija na preporuke iz Bijele knjige - Investiciona klima u Crnoj Gori 2018. Kada je riječ o realizovanim preporukama, pozdravljamo izmjene zakona o putevima kojim su u odnosu na važeći zakon ukinute četiri naknade, dok je jedna naknada zadržana u zakonu o putevima, pri čemu je izuzeta iz Zakona o komunalnim djelatnostima, kako bi se izbjegla višestruka naplata naknade po istom osnovu. Dalje, kako bi se spriječila mogućnost zloupotrebe da se propisuju dodatne naknade ili iznosi koji su viši u odnosu na iznose naknada koje se naplaćuju za korišćenje državnih puteva, predlogom zakona o putevima propisano je da, u postupku usvajanja odluke od strane opština, neophodna je prethodna saglasnost Vlade. Imajući u vidu upitnost postojanja obaveze propisane članom 36 Zakona o kinematografiji, kojim se utvrđuje obaveza operatora elektronskih komunikacija, uključujući operatore pristupa internetu, da izdvajaju 0,9 odsto godišnjih prihoda ostvarenih od usluga pristupa internetu, prenosa televizijskih kanala i iznajmljivanja kinematografskih djela radi finansiranja Filmskog fonda za finansiranje kinematografije, Savjet za konkurentnost je na sjednici održanoj u oktobru 2019., prilikom razmatranja inicijative Crnogorskog telekoma o preispitivanju člana 36 zakona o kinematografiji, donio zaključak kojim su zadužena ministarstva kulture i ekonomije da u zajedničkom dijalogu pronađu prihvatljivo rješenje tog pitanja. Vlada je u decembru prošle godine usvojila predlog zakona o korišćenju fizičke infrastrukture za postavljanje elektronskih komunikacionih mreža velike brzine, čime je realizovana preporuka Savjeta stranih investitora. Cilj donošenja ovog zakona je smanjenje troškova, olakšavanje i podsticanje izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velike brzine za potencijalne investitore koji mogu biti operator i država, kako bi se ubrzalo dostizanje ciljeva iz Digitalne agende za Evropu. Uvažavajući stavove Savjeta stranih investitora, ali i ostalih analiza udruženja poslodavaca, kroz posljednje izdanje Bijele knjige preporučeno je Vladi da kreira politiku fiskalnih obaveza na lokalnom nivou kroz jednostavniji sistem, uz značajno smanjenje broja fiskalnih nameta. S tim u vezi, Savjet stranih investitora pozdravlja donošenje zakona o administrativnim taksama i zakona o lokalnim komunalnim taksama u cilju smanjenja, usaglašavanja i konsolidacije administrativnih i lokalnih komunalnih taksi na državnom i lokalnom nivou. Ministarstvo finansija nas je obavijestilo da je Vlada dala saglasnost na predloge odluka o lokalnim administrativnim taksama i lokalnim komunalnim taksama za opštine Podgorica, Nikšić, Tuzi, Danilovgrad, Bijelo Polje, Kolašin, Mojkovac i Cetinje. Utvrđeno je da je veći broj taksi zadržan na nivou ili niži od tarifnih stavova važećih odluka o lokalnim administrativnim taksama. Takođe, kod predloga odluka o lokalnim komunalnim taksama izvjestan broj taksi je ukinut. Kada je riječ o zakonu o kreditnim institucijama i zakonu o sanaciji kreditnih institucija, koje je Skupština usvojila u decembru, Savjet stranih investitora pozdravlja opredjeljenje Ministarstva finansija da se predviđeni podzakonski akti pripremaju fazno i blagovremeno dostavljaju kreditnim institucijama radi davanja mišljenja i neposrednog učešća predstavnika banaka.

( Marija Mirjačić )