Bacili oko na crkvenu zemlju?

Mitropolija crnogorsko-primorska najvredniju imovinu u Crnoj Gori ima na području budvanske opštine - prema procjenama gotovo dva miliona kvadrata, a građevinski najinteresantniji je kompleks od 30 hektara u Buljarici.

Na meti građevinskog lobija odavno su brojne parcele Mitropolije u metropoli turizma, a činjenicu da se u Budvi najviše zarađuje od gradnje prepoznala je i SPC i ucrtala brojne objekte na svojoj zemlji u Buljaričkom polju.

Brojni izvori, bliski svjetovnoj, ali i duhovnoj vlasti, spekulišu da novi Zakon o slobodi vjeroispovjesti predstavlja vjetar u leđa državi da se domogne atraktivnih parcela, za koje crkva ne bude mogla da dokaže svojinu.

“Samo ona vjerska imovina koja predstavlja kulturno dobro, a sticana je od javnih prihoda države ili je bila u državnoj svojini do gubitka nezavisnosti Crne Gore 1918. godine, biće registrovana kao državna svojina. I to samo pod uslovom da ne postoje dokazi da nad tom imovinom pravo svojine ima neka vjerska zajednica. Sa druge strane, ako je neka vjerska zajednica stekla određenu imovinu u skladu sa zakonom koji danas važi ili koji je nekada važio, država će to poštovati“, navedeno je ranije iz Vlade u pojašnjenju šta predviđa novi Zakon, čije je nedavno usvajanje izazvalu svakodnevne proteste, odnosno litije, širom države...

Sa Kajmanskih ostrva mjerkaju Buljaricu

Mitropolija je ranije bila kamen-spoticanja državi u namjeri da betonira djevičansku uvalu u Buljarici. Pokušaj prodaje državne imovine propao je prije dvije godine, kada su se javnost i Mitropolija pobunili protiv namjere Vlade da to uradi.

Javni poziv za valorizaciju Buljarice objavljen je 12. maja 2016. godine, a izmjene poziva dva dana kasnije. Ponuđeno je na prodaju 4,89 miliona kvadrata zemljišta, po početnoj cijeni od 108 miliona eura, ili prosječno 22 eura po kvadratu.

Oglasom je bio obuhvaćen i zakup 533 hiljade kvadrata zemljišta u zoni morskog dobra, kao i 585 hiljada metara kvadratnih akvatorijuma.

Kompanija CDC International Corporation (CDCIC) sa Kajmanskih ostrva ponudila je 108 miliona eura za 4,8 miliona kvadrata zemljišta u Buljarici, odnosno oko 22 eura po kvadratu. Za zakupninu su nudili 2,06 eura po kvadratnom metru godišnje za dio obale u zoni morskog dobra i 1,77 eura po kvadratu za akvatorijum.

Ponuda se u cent poklapa sa onim što je Vladina komisija tražila kao minimalnu cijenu u okviru kvalifikacionih uslova.

Ubrzo je u javnost isplivala veza visokih funkcionera državne vlasti sa misterioznom kompanijom. Podgoričanka Maja Đurović, koja je ispred kompanije CDCIC predala milionsku ponudu za kupovinu i zakup zemljišta u Buljarici, prethodno je bila službenica Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Bivša saradnica tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića iz Ministarstva je otišla 2014. godine. Iste godine, CDCIC je zbog projekta na Buljarici osnovala podgoričku kompaniju “Buljarica Bay”.

Amfilohije: Ne prodajemo ni dušu ni zemlju

Odmah je uslijedila i reakcija mještana i Mitropolije. Predstavnici savjeta mjesnih zajednica Buljarice, Petrovca i Reževića, Mitropolije, Matice Boke i udruženja “Naše ognjište“, donijeli su tada Deklaraciju o Buljarici, radi navodne zaštite svojine i osnovnih prava koja su bitno ugrožena predloženim tenderom o valorizaciji.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kazao je tada “Vijestima“ da crkva neće prodavati svoju zemlju u Buljarici, ali da će je dati ako je za dobrobit građana. “Crkva ne prodaje ni dušu ni zemlju, ali uvijek daje za dobro, prije svega svetinja i za dobro naroda u svakom vremenu na prigodan način, pa i u ovom našem vremenu. Jeste da je vrijeme kada se sve prodaje, kada bi majku rođenu neki prodali, a kamoli zemlju. Nikada ništa nijesmo prodavali, nego su samo čuvali, prije svega svoju dušu, svoj obraz, čuvali žive temelje, na kojima se gradi svaka istinska vrjednost, pa i država i narod”, kazao je tada Amfilohije.

Investitori su namjeravali da u Buljarici izgrade 11,5 miliona kvadrata stambeno-poslovnog prostora, od čega bi 9,3 miliona otpalo na stanove, vile i apartmane namijenjene za dalju prodaju. Promovisna je bila izgradnja 40 hiljada smještajnih jedinica različitog sadržaja.

O kakvom poduhvatu je riječ svjedoči i račun prema kojem 11,5 miliona kvadrata vrijedi 11,5 milijardi eura, i to uz vrijednost metra kvadratnog od samo hiljadu eura, a realno bi cijena na pjeni od mora bila i znatno veća...

Međutim, Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojima je u junu 2017. predsjedavao premijer Duško Marković, proglasio je neuspjelim javni tender za valorizaciju lokacije “Buljarica”.

„Kako tokom pregovora ponuđač nije odustao od svog Konceptualnog master plana koji nije usklađen sa planskim parametrima i smjernicama iskazanim u Nacrtu prostornog plana posebne namjene za obalno područje Tenderska komisija je donijela odluku o proglašenju tendera neuspjelim koju je Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte usvojio”, saopšteno je tada iz Vlade.

Crkva ucrtala zgrade, hotele, garaže...

Mitropolija je ucrtala brojne turističke i stambene objekte na svojoj zemlji u Buljaričkom polju. Urbanistički je valorizovana približno šestina zemlje, a Opština Budva, izlazeći u susret Mitropoliji, ucrtala je turističke vile, poslovno-stambene objekte, javnu garažu, sportske i rekreativne terene, park i hotel.

Na mjestu nekadašnjeg kamp-naselja, nedaleko od plaže, na parceli od 4.051 kvadrata, crkva je ucrtala turističke vile, što je jedino i bilo moguće jer je kompletan pojas uz plažu, do njene polovine, planom tretiran kao turistička zona.

Crkva je dozvolila i da se na dijelu njene parcele od 1.100 kvadrata, na samoj pjeni od mora, dozvoli gradnja hotela. Parcela se nalazi u susjedstvu zemljišnog kompleksa od 11 hiljada kvadrata, na kojem je planom dozvoljena gradnja hotelskog kompleksa, koji zahvata i crkvenu zemlju.

Na dvjema parcelama, od 1.800 i 3.790 kvadrata, u samom naselju, gdje se nalaze manastirski konaci, predviđena je gradnja zgrada od 888 i 2.400 kvadrata bruto-građevinske površine. Imajući u vidu da ta zona nije tretirana kao turistička, riječ je o objektima mješovite namjene, odnosno stambenim i poslovnim. Dozvoljena je gradnja maksimalno tri etaže.

Nedaleko od tih parcela, takođe ispod Jadranske magistrale, Mitropolija ima i još dvije atraktivne lokacije - od 7.500 kvadrata na kojoj je ucrtana zgrada mješovite namjene i od 4.700 kvadrata bruto-građevinske površine sa predviđene tri etaže.

Na dvjema parcelama od 6.005 i 2.887 kvadrata ucrtane su velike javne garaže. Planom je predviđeno, što je i crkva aminovala, da se izgradi podzemna garaža, a na njenom krovu velika zelena površina sa sportsko-rekreativnim sadržajima, terenima za tenis i ostale sportove.

Značajan dio parcele bila bi i zelena površina, čime se crkva odrekla gotovo deset hiljada kvadrata zarad opšteg interesa stanovništva Buljarice.

Osam manastira gazduje vrijednom imovinom

Mnogi zemljišni kompleksi Mitropolije od Jaza do Buljarice su na samoj pjeni od mora. Na tom području je osam manastira, koji gazduju velikim zemljišnim parcelama. U Reževićima, na nekoliko parcela, Mitropolija je ucrtala turistička apartmanska naselja. Mitropolija je ranije na svom zemljištu u Budvi, dobru crkve Svete Petke, izgradila hotel “Podostrog” visoke kategorije, dok uz samu crkvu sada gradi poslovno-stambeni kompleks sa trgovačkim lancem HDL Laković.

U Mrčevom polju, u zaleđu Jaza, crkva ima zemlju i navodno čeka investitora. Ništa manje vrijedna lokacija je i na Smokvici, gdje je u vlasništvu Mitropolije 30 hiljada kvadrata zemljišta. Parcela od 12 hektara koja se graniči sa crkvenom na Smokvici, prije 12 godina je prodata ruskim bogatašima za 25 miliona eura.

U Bečićima, crkva van manastirskih kompleksa ima parcelu od 23 hiljade kvadrata koja bi mogla biti privedena gradnji.

Atraktivne su i lokacije na kojima su planeri predvidjeli gradnju iznad tunela Mogren, gdje crkva ima 22 hiljade kvadrata, Brajići gdje je parcela od 18 hiljada kvadrata, Mažići oko šest hiljada kvadrata.

( Vuk Lajović )