Bjeković: Formira se nacionalna mreža za zaštitu žrtava diskriminacije
"Takva mreža bila bi svojevrstan servis besplatne pravne pomoći kroz koji bi se žrtve osnažile na iniciranje postupaka pravne zaštite, upoznale sa pravima i obavezama i uputile na kriterijume prihvatljivosti akata kojima traže zaštitu”, rekao je Bjeković agenciji MINA
Nacionalna mreža za djelovanje u oblasti zaštite od diskriminacije, koju će činiti predstavnici institucije Ombudsmana, civilnog sektora i javne uprave, trebalo bi da bude formirana ove godine, s ciljem podizanja svijesti i znanja građana o toj pojavi i efikasnije zaštite njihovih prava.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, objasnio da će mrežu, uz predstavnike Zaštitnika činiti i predstavnici organizacija civilnog društva i organa državne uprave čiji je fokus djelovanja na prevenciji, promociji i zaštiti od diskriminacije.
"Takva mreža bila bi svojevrstan servis besplatne pravne pomoći kroz koji bi se žrtve osnažile na iniciranje postupaka pravne zaštite, upoznale sa pravima i obavezama i uputile na kriterijume prihvatljivosti akata kojima traže zaštitu”, rekao je Bjeković agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, umreženim djelovanjem jačao bi proaktivan pristup zaštiti od diskriminacije, rastao bi broj prijavljenih slučajeva.
“A uz efikasnu i odvraćajuću politiku utvrđivanja odgovornosti slala poruka nulte tolerancije na diskriminaciju, nasilje i druge oblike povrede prava i sloboda”, dodao je Bjekovič.
On je kazao je da su broj pritužbi i utvrđenih povreda prava jedan od pokazatelja zastupljenosti diskriminacije, odnosno poštovanja principa ravnopravnosti i inkluzije grupa u riziku od diskriminacije.
Bjeković je rekao da su u radu po pritužbama zapazili ozbiljno nepoznavanje pravnog pojma diskriminacije od opšte ili i stručne javnosti.
"Svaka nejednakost, najčešće socijalna, manjak izvora prihoda, stanje socijalne potrebe, nekonkurentnost na otvorenom tržištu rada, ekonomske nejednakosti koje karakteriše tranzicioni proces i druge okolnosti koje mogu dovesti do povrede prava, izjednačavaju se sa diskriminacijom i po tom osnovu traži zaštita”, rekao je Bjeković.
Bjeković, koji je prije imenovanja za Ombudsmana u petogodišnjem period bio zamjenik za oblast zaštite od diskriminacije, kazao je da nepoznavanje diskriminacije otežava njeno procesuiranje u postupcima građansko-pravne, krivično-pravne i prekršajno-pravne odgovornosti, ograničava mogućnost postupanja po službenoj dužnosti inspekcijskih i drugih organa koji se nalaze na prvoj liniji dodira sa diskriminacijom.
O tome, kako je rekao, svjedoči i relativno mali broj prijavljenih slučajeva diskriminacije i još manji broj procesuiranih slučajeva pred tim organima.
„Dovoljno je osvrnuti se samo na jedno područje kakvo je pristupačnost objekata i površina u javnoj upotrebi i utvrditi očiglednu diskrepancu između de facto stanja i broja postupaka koji bi trebali slijediti pravni put zaštite od diskriminacije kada su inspekcije i drugi mehanizmi zaštite u pitanju”, ukazao je Bjeković.
On je podsjetio da su, shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, sudovi, državna tužilaštva, organ uprave nadležan za policijske poslove i inspekcijski organi dužni da vode posebnu evidenciju u formi elektronske baze podataka o podnijetim prijavama, pokrenutim postupcima i donijetim odlukama iz svoje nadležnosti u vezi sa diskriminacijom.
Prema toj odredbi, podatke iz posebne evidencije organi dostavljaju Zaštitniku.
Kako navedeni organi još nijesu ustanovili odgovarajuću evidenciju, a imajući u vidu obaveze koje proističu iz postupka pristupanja Evropskoj uniji, Zaštitnik je u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava pokrenuo proceduru za analizu i izmjenu važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja posebne evidencije o slučajevima prijavljene diskriminacije.
“Shodno planskim dokumentima za Poglavlje 23 u toku su konsultacije sa organima pred kojima se vode postupci za zaštitu od diskriminacije radi uspostavljanja jedinstvene, standardizovane i funkcionalne evedencije o slučajevima diskriminacije”, kazao je Bjeković.
U Izvještaju o zaštiti od diskriminacije sa stanovišta djelovanja institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za period od 1. januara do 31. jula prošle godine navodi se da je ta institucija u radu imala 80 predmeta zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti, što je približno jednako broju predmeta iz prvih sedam mjeseci za prethodnu godinu.
Najveći broj pritužbi podnešen je zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja, dok su se ostale pritužbe odnosile na odnos organa javnih vlasti, područje socijalne zaštitte, rad pravosudnih organa, rodno zasnovano nasilje, rad penzijsko-invalidskog osiguranja, policijsko postuanje, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, imovinsko-pravne odnose i govor mržnje.
Radi periodičnog praćenja trendova o broju, vrsti i načinu rješavanja predmeta u postupcima pred nadležnim organima, Zaštitnik se kao i prethodnih godina, za potrebe izrade polugodišnjeg izvještaja, obratio pravosudnim i upravnim organima sa zahtjevom za dostavu podataka iz njihove nadležnosti a u vezi sa postupcima za zaštitu od diskriminacije.
Prema dostavljenoj informaciji, pred Sudom za prekršaje u Podgorici je vođeno 25 postupaka sa elementima diskriminacije, pred budvanskim Sudom 12, dok je Sud za prekršaje u Bijelom Polju u radu imao sedam predmeta te vrste.
Prema podacima koje je Uprava policije dostavila Ombudsmanu, od 1. januara do 30. juna prošle godine, pred tim organom registrovana su 72 slučaja u vezi diskriminacije od kojih 68 po nepoznatom izvršiocu.
Od ovog broja, nevladina organizacija LGBT Forum Progres podnijela je 69 prijava zbog diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, dok su tri prijave podnijela fizička lica zbog diskriminacije po osnovu rasne/nacionalne pripadnosti.
“Sve prijave koje je podniio LGBT Forum Progres odnosile su se na komentare koje su građani iznosili na društvenoj mreži Fejsbuk /Facebook/. Podnijeto je 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz oblasti Zakona o javnom redu i miru, dok je u 29 slučajeva nadležno tužilaštvo ocijenilo da nema elemenata bića krivičnog djela, niti prekršaja”, navodi se u izvještaju Zaštitnika.
Kako se dodaje, policijski službenici su, nakon obavljenih razgovora, u jednom broju predmeta izrekli mjeru upozorenja.
Navodi se da dvadeset izvršilaca nije bilo moguće identifikovati jer su im ugašeni profili na društvenim mrežama, Osnovnom državnom tužiocu je dostavljeno šest slučajeva na ocjenu i odlučivanje, dok je u jednom slučaju podnosilac odustao od prijave.
( MINA News )