Upis u škole i vrtiće biće online
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) obećavaju da će u 2020. omogućiti usluge najvišeg nivoa, te da će raditi na tome da portal e-uprave bude jedinstveno mjesto za sve e-servise institucija
Unaprijeđeni postojeći internet servisi, kao i novi koji će građanima omogućiti da online podnose različite zahtjeve, upišu djecu u školu i vrtić, registruju preduzeće… - samo su neke od najava Ministarstva javne uprave (MJU) za godinu pred nama.
Iz resora Suzane Pribilović obećavaju i da će u 2020. omogućiti usluge najvišeg nivoa, te da će raditi na tome da portal e-uprave (euprava.me) bude jedinstveno mjesto za sve e-servise institucija.
“Usvajanjem Zakona o elektronskoj upravi stekli su se uslovi da se e-servisi unaprijede u dijelu korišćenja e-plaćanja i e-identifikacije. U tom smislu MJU će u 2020. omogućiti građanima pružanje usluga najvišeg nivoa. Integracija portala e-uprave, ali i servisa koji postoje na portalima drugih institucija, omogućiće na jednom mjestu podnošenje zahtjeva, razmjenu podataka svih registara koji su priključeni na Jedinstveni sistem za e-razmjenu podataka, prilaganje dokumenata koje će građani moći elektronski potpisati, kao i mogućnost e-plaćanja”, kazali su “Vijestima” iz MJU.
Dodaju i da će nova lična karta, kao dio budućeg nacionalnog identifikacionog dokumenta, omogućiti jedinstvenu identifikaciju građana i tako olakšati korišćenje e-servisa.
Na portalu e-uprave trenutno su 584 usluge, od toga 176 je elektronskih. Neke usluge građanima su na raspolaganju putem portala koji nisu dio sajta e-uprava - među njima su ezdravlje.me, putem kojeg je moguće zakazati termin kod izabranog doktora opšte prakse i izabranog ginekologa, tu je i servis dokumenta.me Ministarstva unutrašnjih poslova putem kojeg građani mogu da online naruče izvode iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu… Za privredu, na raspolaganju su e-usluge u oblasti poreske politike, carinskog poslovanja...
Ima prostora za napredak
Iz MJU navode da analize pokazuju da su oni koji su koristili ili koriste neku od e-usluga, u najvećem broju zadovoljni. Ipak, dodaju i da, iako je broj e-servisa značajan, njihovo korišćenje u proteklim godinama nije bilo na zadovoljavajućem nivou. Kao jedan od razloga, vide činjenicu da mnoge od njih nije moguće u potpunosti ostvariti elektronskim putem u smislu e-plaćanja i jedinstvene identifikacije korisnika.
Svjesni su da postoji prostor za napredak, da je krajnji cilj digitalizacija - ako ne svih, onda, kako su kazali, “najvećeg broja usluga koje javna uprava pruža građanima i privredi”. Stoga će nastaviti da između institucija koordiniraju proces digitalizacije.
“Cilj e-uprave je da građanima i privredi omogući potpunu digitalizaciju u oblasti pružanje usluga. Ona nije moguća ukoliko ne postoji zaokružen sistem... Upravo to je glavni zadatak MJU u narednoj godini - da postojeće usluge unaprijedi i kreira nove koje će biti na raspolaganju građanima i privredi, a to će se ostvariti integracijom svih raspoloživih sistema. Ovaj proces treba pažljivo i proaktivno planirati, na način da se prvo identifikuju poslovni procesi koje onda treba transformisati u digitalni oblik”, kazala je Pribilović “Vijestima”.
Iz ministarstva navode da će u 2020. raditi na objedinjavanju servisa koje institucije pružaju na svojim portalima, kako bi portal e-uprave bio prepoznat kao jedinstveno mjesto za pružanje e-usluga. Tako bi, prema najavama, na portalu e-uprave bile objavljene sve informacije o servisima, dok će građani te servise koristiti na postojećim internet stranicama, a do njih dolaziti kroz linkove.
“Prije svega, ovdje imamo u vidu e-servise iz oblasti zdravstva, poreske politike, izdavanja ličnih dokumenata…”, kazali su iz MJU.
11 hiljada zahtjeva podnijeto je tokom 2019. na portalu euprava.me, dok je godinu ranije taj broj iznosio oko 8.550, kazali su iz MJU. Dodaju i da je broj posjeta na portalu e-uprave u stalnom porastu
I opštine na svojim sajtovima sada nude neke od elektronskih usluga, pa tako na sajtu Glavnog grada postoji usluga naručivanja izvoda iz knjige vjenčanih...
Iz MJU su dodali i da su smjernice o tome koje servise građani i privreda žele da vide u elektronskom obliku, te koje e-usluge bi trebalo unaprijediti, date u istraživanju IPSOS-a i UNDP-a. MJU u saradnji sa Ministarstvom prosvjete razvija e-servis za upis djece u osnovne škole i predškolske ustanove, sa Poreskom upravom, kako su kazali, rade na razvoju različitih e-usluga za registraciju preduzeća...
Raditi na promociji i edukaciji
Ministarka javne uprave kaže i da bi u kreiranju budućih i unapređenju postojećih servisa, trebalo imati u vidu i da građani i privreda u različitoj mjeri koriste postojeće servise. Iz MJU su kazali i da su podaci istraživanja Ipsosa i UNDP-a pokazali da veliki broj građana nije informisan o e-uslugama javne administracije, da građani ostaju privrženi tradicionalnom načinu pružanju usluga i da radije biraju šalter.
Privrednici su, kako je dodala, sa druge strane, u najvećoj mjeri upoznati sa postojanjem e-usluga javne uprave i koriste ih za potrebe poslovanja.
“Privreda u većoj mjeri koristi ponuđene e-servise, dok građani nisu ponekad ni svjesni šta žele u elektronskom obliku i koja prava bi mogli da ostvare na ovaj način. U tom smislu treba raditi na promociji e-servisa, ali i edukaciji građana u dijelu digitalnih vještina”.
Zakoni spremni, javna uprava da se prilagodi
Govoreći uopšte o razvoju e-uprave i e-usluga, Pribilović je rekla da se u prethodnoj godini radilo na dostizanju ciljeva Digitalne Agende za Zapadni Balkan i primjeni standarda Evropske unije. Crna Gora je, kako je kazala, u najvećoj mogućoj mjeri transponovala direktive EU u crnogorsko zakonodavstvo.
Pribilović ističe da je uvjerena da je u protekloj godini zaokružen zakonski okvir za razvoj e-uprave u Crnoj Gori.
“Veoma sam zadovoljna što je MJU pokrenulo inicijativu za promjenu nekoliko zakona, a neke zakone i same predložilo. Tu, prije svega, mislim na Zakon o elektronskoj upravi i Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, Zakon o administrativnim taksama, Zakon o ličnoj karti, Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Vjerujem da smo u prethodnoj godini zaokružili zakonski okvir za razvoj elektronske uprave u Crnoj Gori”.
Navodi i da je svjesna da su i javnoj upravi neophodne promjene u svakodnevnom radu.
“Razvoj e-uprave u Crnoj Gori podrazumijeva transformaciju sadašnjeg poslovanja, ne samo poslovnih procesa u kojima se ostvaruje interakcija sa građanima i privrednim subjektima, već i transformaciju procesa unutar javne uprave.
Međutim, u javnoj upravi koja sa jedne strane treba da odgovori na zahtjeve građana i privrede i da digitalizaciju iskoristi kao alat za povećanje efikasnosti u pružanju usluga, treba raditi na promjenama u svakodnevnom radu i to je dodatni izazov za svaku instituciju ponaosob”.
Demokratija kroz e-peticije i online učešće u raspravama
Iz MJU su kazali da su tokom 2019. u rad ponovo pustili servis elektronskih peticija, te pokrenuli nove online usluge, kao što je e-participacija, gdje zainteresovani mogu da putem interneta uzmu učešća u javnim raspravama, daju sugestije u početnim fazama pripreme zakona...
Tvrde da su time “značajno unaprijedili transparentnost i otvorenost Vlade”.
Kreiran je i u rad pušten i portal otvorenih podataka (data.gov.me), na kojem je, podsjećaju, trenutno objavljeno 107 skupova podataka. U pitanju su podaci 18 institucija, na 15 tema, pored ostalog - energerika i rudarstvo, finansije, ljudska i manjinska prava, nauka, rad i socijalno staranje…
( Damira Kalač )