Tačka usijanja na Balkanu mogla bi biti SPC

Evropska unija (EU) treba da pokaže posvećenost Zapadnom Balkanu, jer bi slabljenje njenog uticaja podstaklo nacionalističke lidere da pojačaju tenzije sa susjedima, a potencijalna tačka usijanja mogla bi biti Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i na Kosovu, ocijenio je Evropski savjet za spoljne odnose (ECFR).

U analizi pod nazivom “Moć perspektive: Zašto je članstvo u EU i dalje važno na Zapadnom Balkanu”, Evropski savjet upozorava i da ako uticaj EU oslabi, biće ugrožena i budućnost Prespanskog sporazuma Sjeverne Makedonije sa Grčkom.

“EU bi trebalo da pokaže posvećenost Zapadnom Balkanu podstičući države da razriješe otvorene sporove, kako bi ih učinile boljim kandidatima i pojačale bezbjednost u regionu”, navodi se u Analizi.

Dodaje se da je slaba posvećenost proširenju, što najočitije ilustruje francuski veto iz oktobra 2019., oslabila uticaj EU u regionu - čak i među zemljama koje se žele pridružiti.

Ocjenjuje se da je trenutna situacija između Srbije i Crne Gore delikatna, posebno problemi u vezi sa radom SPC u Crnoj Gori.

“U tom je kontekstu važno da EU i njene države članice uzmu u obzir izazove sa kojima se suočava crnogorska Vlada. EU i države članice mogle bi naglasiti stranama da mišljenje Venecijanske komisije treba da pruži smjernice za evaluaciju novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, s obzirom na to da je komisija u cjelini pozitivno ocijenila zakon, a istovremeno iznijela i neke manje kritike”, smatraju u ECFR-u.

Podsjećaju da je EU, otkako je prvi put ponudila zemljama Zapadnog Balkana da joj se pridruže na samitu u Solunu 2001. godine, odigrala jasnu katalizatorsku ulogu u rješavanju etničkih sukoba i bilateralnih izazova u regionu.

Kao primjer pozitivnog uticaja EU iz skorijeg perioda navode sporazum o demarkaciji granice koji su potpisali Crna Gora i Kosovo 2018. godine, rješavajući otvorena bilateralna pitanja.

“Ovo rješenje bi bilo teško zaključiti bez pritiska EU, koja je to pogurala suočena sa žestokim otporom kosovskih opozicionih partija koji su tvrdili da bi sporazum pogrešno predao oko 8.000 hektara teritorije Crnoj Gori. U takvim situacijama, EU može da utiče na umjerenost na nacionalistička osećanja usmjerena protiv susjeda i da pomogne u rješavanju sporova”, navodi se.

Crna Gora i Srbija su, kako se podsjeća, države kandidati koje trenutno pregovaraju o članstvu u EU i shodno tome su podstaknute da ispune zahtjeve EU, uključujući rješavanje sukoba sa susjedima.

“Dobrosusjedski odnosi dio su kriterijuma EU od početka njenog proširenja na centralnu i istočnu Evropu. Ali, u posljednje vrijeme, rješavanje bilateralnih sporova na Zapadnom Balkanu postalo je izričit i veoma naglašen preduslov daljeg proširenja.

Na primjer, Evropska komisija je nedavno nedvosmisleno jasno iznijela svoje stav da „EU ne može i neće da uvozi bilateralne sporove i nestabilnost koju mogu izazvati“, podsjeća se u analizi.

Dodaje se da je ovaj naglasak je postao posebno izražen nakon otvaranja pregovora o pristupanju sa Srbijom 2014. godine, u kojima je EU uslovljavala napredak „vidljivim i održivim poboljšanjem odnosa sa Kosovom“. Pored toga, Berlinski proces 2015. godine nastojao je da ojača veze između zemalja EU i Zapadnog Balkana, a uključivao je i izričitu obavezu da se podstiče regionalna saradnja među zemljama Zapadnog Balkana.

Evropski savjet za spoljne odnose je panevropska organizacija osnovana 2007. sa ciljem stimulisanja integrisane evropske spoljne politike. U zajedničkoj deklaraciji, 50 osnivača ECFR pozvalo je tada EU da radi kako bi imala veći uticaj u svijetu i da iskaže čvrsto opredjeljenje da će Turska i zemlje Zapadnog Balkana biti primljene u članstvo.

Prvi kopredsjedavajući ECFR-a bili su bivši finski predsjednik Marti Ahtisari, bivši šef nemačke diplomatije Joška Fišer i aktivista za ljudska prava u Institutu za otvoreno društvo Mabel van Oranje.

Aktuelni kopredsjedavajući ECFR-a su bivši švedski premijer i šef diplomatije, Karl Bilt, bivša danska ministarka za klimu i energiju Lykke Friis i bivši njemački ministar za zaštitu životne sredine Norbert Röttgen​.

Francuska povukla kočnicu za politiku proširenja

Iz Evropskog savjeta za spoljne odnose kažu da je francuski potez, (blokada početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom) povećao sumnju među zemljama Zapadnog Balkana u njihove buduće izglede i efektivno povukao kočnicu za politiku proširenja EU.

"Francuska sada poziva na temeljno preispitivanje politike proširenja, što znači da će se balkanski proces integracije vjerovatno usporiti. Javna očekivanja u regionu već su prema tome niska: 66 odsto ljudi u Srbiji veruje da neće ući u EU do 2030. godine, ako uopšte uđu. U pogledu rješavanja bilateralnih problema u cijelom regionu, odustajanje od ovog okvira i slabljenje očekivanja koja su ga jednom održala imaće negativan uticaj", navodi se u analizi.

Grubišić: Crna Gora da udvostruči napore u reformama

Crna Gora je lider u procesu evropskih integracija i mora postati prva sljedeća članica EU, poručio je ambasador Hrvatske u Podgorici, Veselko Grubišić. "Ni mi ni vi nemamo pravo na drugačiji ishod", rekao je Grubišić na prezentaciji programa hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU juče u Podgorici.

On je premijeru Dušku Markoviću poručio da udvostruči napore u reformama.

Grubišić je kazao da će Hrvatska tokom predsjedavanja EU nastaviti da se bori za susjede i njihovu sigurnu evropsku perspektivu.

Marković je ocijenio da Crna Gora nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pristupne pregovore, zbog čega vjeruje da najavljene izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno.

On je kazao kako osjeća da Crna Gora pregovara po najstrožim uslovima i da je u takvim uslovima predvodnik u evropskim integracijama.

"Iskustvo Hrvatske je za nas višestruko značajno. Istom trasom krenula je i Crna Gora, ali Evropska komisija smatra da ovaj proces treba dodatno produbiti i unaprijediti", rekao je Marković.

On je rekao i da očekuje da će opozicija pokazati političku zrelost i odgovornost prema biračima i da će se vratiti dijalogu kako bi se okončao rad na izbornom zakonodavstvu.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, kazao je da je politički dijalog ekstremno važan za Crnu Goru i nada se da će biti nastavljen.

On je dodao da proširenje ostaje visoko na listi prioriteta EK, a Crna Gora treba da uradi svoj "domaći zadatak" jer nema vremena za čekanje i vraćanje unazad. "Bolje ranije nego kasnije", rekao je Orav. Dodao je da vladavina prava ostaje u fokusu, a reforme su neophodne.

( Biljana Matijašević )