Ustavni sud ubrzo odlučuje o neradnoj nedjelji u trgovini
Iz Ustavnog suda saopšteno “Vijestima” da su pribavili mišljenja i da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu. Unija poslodavaca traži ukidanje, dok Vlada u mišljenju ostaje pri neradnoj nedjelji
Ustavni sud je pribavio mišljenja potrebna za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se nedjelja i državni praznici uvode kao neradni dani, tako da bi se odlučivanje o ovoj inicijativi moglo naći već na nekoj od narednih sjednica suda.
“U postupku po Inicijativi za ocjenu ustavnosti odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini završen je prethodni postupak u kojem se pribavljaju mišljenja odnosno odgovori na Inicijativu, predmet je dodijeljen u rad sudiji izvjestiocu i savjetniku i u radu je”, saopšteno je “Vijestima” iz Ustavnog suda. Inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla je od Odbora za trgovinu Privredne komore koji je na sjednicu 9. oktobra 2018. godine usvojio predlog.
“Time bi u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, radnici bi bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, provodili bi i planirali više vremena sa porodicom, poslodavci bi razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili bi se troškovi angažovanja dodatne radne snage, kao i tekući troškovi održavanja i redovna izdvajanja za usluge (električna energija, grijanje, komunalije i sl...)”, saopšteno je tada u obrazloženju Odbora za trgovinu Privredne komore, kojeg čine predstavnici najvećih trgovačkih preduzeća.
Ministarstvo ekonomije je zatim to rješenje unijelo u izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je usvojen u julu 2019. Zakon je definisano da su izuzeci koji će i dalje moći da rade ovim danima - apoteke, pekare, pijace, benzinske pumpe, prodavnice pogrebne opreme, cvjećare, kiosci za štampu, poljoprivredne apoteke, maloprodajni objekti unutar aerodroma, luka, željezničkih i autobuskih stanica, štandovi na sajmovima i festivalima i trgovačka skladišta na veliko. Predloženo je da ovaj član ima odloženo dejstvo, pa je stupao na snagu 14. oktobra, a prva radna nedjelja je 20. oktobar. Inicijativu za ocjenu ovog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini podnijela je Unija poslodavaca početkom avgusta 2019.
Iz Unije poslodavaca “Vijestima” su tada kazali da smatraju da je ovaj član zakona nesaglasan sa članom 59 Ustava koji jamči slobodu preduzetništva koja se može ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore.
“Smatramo da nije ispunjen nijedan od Ustavom propisanih razloga za ograničenje slobode preduzetništva. Razlozi ograničenja slobode preduzetništva na bilo koji način nijesu potencirani u postupcima predlagača (Vlade), odnosno donosioca (Skupštine CG). Osporavana norma u suprotnosti je i sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije (član 2 i 3) koji se primjenjuje na javni i privatni sektor, shodno kojima pravo na zaštitu od diskriminacije (neposredne ili posredne) pripada svim fizičkim i pravnim licima na koja se primjenjuju propisi Crne Gore, ako su diskriminisana po nekom od osnova utvrđenih tim zakonom (…diskriminacija je svako pravno ili faktičko pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica…)”, naveli su iz tada iz Unije poslodavaca.
Ustavni sud je tražio mišljenje od Vlade u vezi s ovom inicijativom, pa je ona 7. novembra usvojila mišljenje Ministarstva ekonomije u kojem se traži da se odbaci unicijativa za poništenje ovog člana zakona.
“Pozivajući se na navedeni član Ustava Crne Gore, podnosilac incijative nije konkretno naveo razloge na koji način odredba člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini narušava, odnosno ograničava slobodu preduzetništva. Predmetna odredba ne uvodi ograničenje već potvrđuje odredbu člana 62 stav 2 Zakona o radu koja je jasna i glasi: ‘Sedmični odmor se koristi nedjeljom’”, navela je Vlada u svom mišljenju.
Nakon stupanja na snagu javili su se prvi problemi jer su benzinske pumpe u svojim maloprodajnim objektima počeli da prodaju robu široke potrošnje pa i zapakovanu hranu. Time su postali prodavnice koje rade nedjeljom. Odbor za trgovinu Privredne komore je nakon toga tražio da se izuzeci preciznije utvrde, smatrajući da benzinske pumpe zloupotrebljavaju svoj položaj. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je saopštila da će razmotriti taj predlog.
Hrvatska je dva puta pokušala da zakonom zabrani rad nedjeljom, ali je njihov Ustavni sud oba puta poništavao takve zabrane zbog narušavanja slobode preduzetništva.
( Goran Kapor )