Pisci koji su stvarali iz dubina
Akademik Niko Martinović kazao je da kulturno-umjetnička misija Zajednice nosi u sebi emancipatorske i etičko-humanističke vrijednosti
Okruglim stolom i književnom večeri obilježen je jubilej Književne zajednice “Vladimir Mijušković” iz Nikšića - pola vijeka postojanja i rada.
Pjesnik Spasoje Bajović podsjetio je prisutne da je prije pola vijeka grupa mladih nikšićkih poeta stala „pod zastavu poznatog crnogorskog pisca Vladimira Mijuškovića, da pjesmom kao jedinom odbranom od svih nepogoda krene kroz olujno polje poezije“. Članovi Zajednice, su zajedno sa Opštinom, pokrenuli Nikšićke književne susrete, ustanovili nagrade „Zaloga“, „Vito Nikolić“, „Spasoje Pajo Blagojević“ i „Radule Željko Damjanović“, sa Centrom za kulturu pokrenuli tribinu „Rade Tomov“, otvorili umjetničku radionicu „Realija“. Prema riječima Bajovića, za pet decenija postojanja Književna zajednica je objavila više od 600, a poklonila oko 50 hiljada knjiga. Kazao je da je pokretačko književno jezgro Zajednice, u drugoj polovini 20. vijeka sačinjavalo pet stvaralaca: Vito Nikolić, Dragan Radulović, Dugo Krivokapić, Vukman Otašević i Dušan Govedarica.
„Naši pisci nijesu stvarali iz puste dosade nego iz istinskih dubina krvotoka. Tokom ove jubilarne godine u obavezi smo da iz zaostavštine Vlada Mijuškovića objavimo roman 'Klizave okuke' i Zbornik Književne zajednice na engleskom i italijanskom jeziku“, kazao je Bajović i dodao da očekuju pomoć Opštine i Ministarstva kulture, koji su i do sada, istakao je, bili uz njih.
Obećao je, u ime članova Zajednice, da će nastaviti da budu „svoji na liniji pisane riječi, riješeni da neumorno tragaju za smislom trajanja“.
Akademik Niko Martinović kazao je da kulturno-umjetnička misija Zajednice nosi u sebi emancipatorske i etičko-humanističke vrijednosti.
Istakao je da Mijušković pripada krugu stvaralaca čija ostvarenja sa književno-istorijskog i estetskog stanovišta nijesu odgovarajuće valorizovana.
“Autora vokacijske višeslojnosti, pripovjedača, publicistu, dramskog pisca, kritičara, oficijelna kritika je nepravedno zaobilazila, budući da referentnim opusom zauzima nezaobilazno mjesto u istorijsko razvojnom nizu crnogorske književnosti. To nesuglasje posljedica je valjda autonomne poetike nekorespodentne sa dominatnom estetskom recepturom definisanom kao modernizam i sučeljenom sa kanonima realizma kojeg se držao Mijušković”, istakao je Martinović.
Dr Draško Došljak je kazao da pojava jedne grupe autora sedamdesetih godina prošlog vijeka ima „neku oporu draž nagle zrelosti“.
„U njihovoj zainaćenosti da traju i istraju leži jedan energičan impuls, jedna goruća pobuna. U tom periodu jedan pjesnik, Vitomir Vito Nikolić, se usuđivao da se kreće u svijetu privatnog bola, u predjelima ličnih nesporazuma i sudara sa dogmatično tvrdim svijetom, sa mutnom javom koju jednom neodoljivom bezazlenošću nije htio, ili nije želio da prihvati“, kazao je Došljak. Govoreći o poeziji Vita Nikolića, Došljak je kazao da je ona izlazila iz „starinske patnje i ljudski razumljive čežnje za povjeravanjem“.
„Živjeći u sredini u kojoj nikada nije nedostajalo trezvenosti, građanske odbojnosti prema svemu što miriše na razbarušenost, boemiju i čaroliju, lične avanture, Vito je hrabro saopštavao svoje trenutne sentimentalnosti i gorko obojenog cinizma“, kazao je Došljak.
On se dotakao i poezije Vukmana Otaševića, „pjesnika noći“, kako su ga kritičari prozvali.
Dvodnevni program u čast jubileja završen je književnom večeri. Organizatori programa, koji je dio februarskog repertoara “Nikšićke kulturne scene 2018” su KZ “Vladimir Mijušković", Narodna biblioteka „Njegoš“ i JU „Zahumlje”.
Govedarica uspio da u ljubavi otkrije univerzalne koordinate
Govoriti o Književnoj zajednici „Vladimir Mijušković“, a ne pomenuti Dušana Govedaricu gotovo je nemoguće. Došljak je kazao da je Govedarica uspio da u ljubavi otkrije univerzalne koordinate opšteg ustrojstva svijeta kao cjeline, dok je njegov visok stepen pjesničke stabilnosti vezan za tradiciju u kojoj se i formirao.
Na početku okruglog stola, koji je vodio profesor Mihailo Perošević, obratila se direktorica Narodne biblioteke “Njegoš”, Renata Bulajić, koja je podsjetila na značaj Književne zajednice koja je iznjedrila mnoge velike pjesnike. Veče je počelo minutom ćutanja za nedavno preminulog glumca Sretena Mitrovića.
( Svetlana Mandić )