Kriza u Crnoj Gori ispod radara EU

Od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti 27. decembra prošle godine i izbijanja krize koja je izazvala tenzije, nacionalističke ispade i pojačanu medijsku propagandu, ne samo u Crnoj Gori nego i na relaciji Podgorica – Beograd, Evropska unija (EU) se osim jednim oglašavanjem, nije direktnije uključivala.

Pri tome su i Crna Gora i Srbija zemlje kandidatkinje za članstvo i partneri u pregovorima sa Briselom.

Dempsi o 'zemljama van fokusa'

Analitičarka Carnegie (Karnegi) centra za Evropu Judy Dempsey (Džudi Dempsi) za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su Crna Gora i druge zemlje Zapadnog Balkana unazad neko vrijeme van fokusa zvaničnog Brisela prije svega zbog problema i izazova sa kojima se sama EU suočava, Brexita, unutrašnje reorganizacije i migracija:

"Još jedan razlog za ovakvu trenutnu ulogu EU u regionu jeste neka vrsta intelektualne lijenosti Brisela. Zapadni Balkan im je jedino interesantan kada je real politika u pitanju, odnosno zbog problema poput migracija. Zapadni Balkan nije na njihovom radaru bez obzira na činjenicu da je u međuvremenu postao poligon na kojem se takmiče veliki globalni igrači, Rusija, Kina, Saudijska Arabija", primjećuje Dempsi.

Dempsi ocjenjuje da je Brisel fokusiran na unutrašnje probleme, a da je Zapadni Balkan trenutno van te agende:

"Što je šteta jer Balkan je dvorište EU i zahtijeva dosta naše pažnje. Sa druge strane Njemačka ima mnogo aktivniju ulogu da podrži Zapadni Balkan na putu članstva u EU. Na žalost još ne vidimo da se to dešava i to je pomalo depresivno", zaključuje Dempsi.

Kako odgovaraju iz EU?

Iz Delegacije EU u Crnoj Gori je RSE saopšteno da predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen kao i novi komesar za proširenje Oliver Verhelji, šalju pozitivne poruke regionu i najavaljuju agendu za inteziviranje aktivnosti na majskom samitu EU u Zagrebu, koji će biti posvećen integracijama država regiona.

Podsjetimo, EK se povodom aktuelne krize između Crne Gore i Srbije, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti oglasila jednom, 6. januara kada je Ana Pisonero, portparolka EK, rekla da je "regulisanje vjerskih prava unutrašnje pitanje svake zemlje, i da u tom smislu nemaju nadležnosti, te da EU "pridaje veliki značaj dobrosusjedskim odnosima i stvaranju klime koja omogućava dijalog".

Zašto je važno prisustvo EU?

Boris Marić iz Centra za građanske inicijative u izjavi za RSE upozorava da Brisel ne bi smio Crnu Goru i region prepustiti samima sebi jer bi to moglo da dovede do ponavljanja opasnih scenarija iz prošlosti:

"Nesporna je činjenica da EU posljednjih godina ima realno manji uticaj od onoga koji je imala dugo vremena i to jeste jedan od uzroka zašto u Crnoj Gori i regionu imamo devastaciju demokratskih procesa i vraćanje politike incidenata, napumpavanja različitih tenzija. Mi na Zapadnom Balkanu imamo tridesetogodišnje iskustvo koje je nesporno u zaključku da svaki put kada je region bio prepušten sam sebi to nije završilo dobro i zato je važno da EU pojača svoje prisustvo i ulogu", kaže Marić.

Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić dijeli utisak da je političko i diplomatsko prisustvo Brisela i učešće u javnom životu Crne Gore i država regiona, od evropskih izbora do danas manje, ali očekuje da će se to promijeniti već na predstojećem samitu EU u Zagrebu.

Sekulić za RSE kaže da što se Crne Gore tiče treba biti realan i shvatiti da Crna Gora neke stvari mora sama da rješava:

"Prije svega mislim na dijalog vlasti i opozicije ali i na ono što se dešava u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, kao i na pitanje medijskih sloboda. Ja vjerujem da će rješavanje tih pitanja određivati odnos EU prema nama. Čini mi se da su to otvorena pitanja koja ćemo morati sami da rješavamo. Ne možemo samo čekati šta će Brisel da kaže nego moramo to sami da rješavamo", navodi Sekulić.

Zvanična Crna Gora pokušava da zainteresuje međunarodnu zajednicu za situaciju u zemlji.

Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je na sastanku 16. januara informisao ambasadore zemalja članica Evropske unije i NATO-a o aktuelnim dešavanjima, navodeći da je u toku "orkestrirana kampanja protiv Crne Gore koja sadrži brojne elemente hibridnog ratovanja".

Istog dana u Beču je stalni predstavnik Crne Gore pri OEBS-u Veselin Šuković o situaciji u Crnoj Gori razgovarao sa generalnim sekretarom te organizacije Tomasom Gremingerom. Kako je navedeno, u saopštenju Vlade Crne Gore, sagovornici su podijelili zabrinutost zbog negativne medijske kampanje i lažnih vijesti kojima je Crna Gora izložena.

Pozivi opozicije Briselu

Na drugoj strani, najveća opoziciona grupacija u Crnoj Gori, Demokratski front, čiji su poslanici izazvali incidente prilikom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zatražio je od EU da se uključi u rješavanje krize koja je izbila nakon usvajanja zakona.

Lideri DF u pismu šefu delegacije EU u Crnoj Gori Aivu Oravu traže da, kako su naveli "spriječi crnogorsku vlast da izazivanjem sukoba oko pitanja otimanja svetinja, uvede vanredno stanje i uvede zemlju u otvorenu diktaturu i sukobe".

Zašto je Zakon izavao krizu?

Podsjetimo, do tenzija između crnogorskih vlasti sa jedne, i Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda, sa druge strane, došlo je nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu 27. decembra, kojim je predviđeno da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će se u suprotnom smatrati državnom imovinom.

SPC zakon smatra otimačinom crkvene imovine, a crnogorska vlast regulisanjem odnosa države i vjerskih zajednica.

Nakon usvajanja spornog zakona uslijedile su protestne šetnje sveštenika i vjernika SPC po svim većim gradovima Crne Gore i Srbije. Na dva protesta ispred zgrade crnogorske ambasade u Beogradu, učesnici su uz pogrdne poruke pokušali da vatromet raketama zapale crnogorsku državnu zastavu.

( Radio Slobodna Evropa )