Lekić: Opet godina počinje januarom i haosom

Vrh vlasti uz pomoć koalicionih partnera ne pridaje nikakav značaj, osim propagandnog, Evropskoj uniji i njenim zahtjevima i već neko vrijeme je otvorena sezona konfrontiranja sa Briselom po raznim pitanjima, a posebno povodom medija, ocijenio je lider Demosa Miodrag Lekić.

On je u intervjuu “Vijestima” naveo činjenice koje su direktno suprotne stavovima EU: nepromijenjeno loše stanje u ključnim poglavljima 23 i 24, partijsko preuzimanje Javnog servisa i dalje djelovanje takozvanog načelnog pravnog stava kojim se faktički suspenduje autonomnost sudova.

“Ali, sada već ima razloga i za pometnju u strukturama vlasti. Jer je izvjesno da se među onima koji protestuju na litijama nalaze kako članovi DPS, tako i veliki broj glasača te partije. Opet godina počinje januarom. Kao prije 30 godina. Novim haosom. Zemlja je i dalje bez magistralnog, emancipatorskog toka. Zato reakcija na razne javne teatre, pa i one apsurda, bi mogla biti i ono što se zove građansko sazrijevanje zemlje u ovoj godini. Sa svim pozitivnim posljedicama za Crnu Goru”, rekao je Lekić.

Podsjeća i na nezakonite odluke Skupštine, najvišeg zakonodavnog i kontrolnog organa u političkom sistemu, usmjeravanje ogromnih sredstava građana u neracionalno organizovanu državnu avio-kompaniju, “sve to nezakonitim putem i opet glasačkom mašinom trgovačke koalicije u parlamentu”.

“Zaustavljam se u ovom nabrajanju koje bi moglo imati svoje nastavke. A nastavak je, pri ovakvom stanju stvari, nažalost udaljavanje od EU. Očigledno, na štetu građana ove zemlje”, rekao je Lekić.

Kakvu poruku vlast šalje hapšenjem novinara pod izgovorom da se protiv Crne Gore vodi hibridni rat?

Lošu. Hapšenja novinara su izraz i slika nečije potrebe da se teatralno demonstrira sila iza koje se krije arogancija i strah. Efikasnost hapšenja novinara u inače institucionalno neefikasnoj državi ima i preventivnu funkciju širenja straha onima koji deranžiraju vlast. Ovo ne znači da novinari ne podliježu profesionalnim, pa i pravnim normama, ali u postupku koji ne treba ni da počinje niti da se završava hapšenjem. Ima drugih sankcija, pravnih i moralnih za falsifikatore istine, a taj princip treba da važi jednako za sve. Uostalom, uznemirenje javnosti je i ako predsjednik države ne plaća porez na imovinu. Ili kada sekularni predsjednik države krši ustav (član 14) javnom najavom osnivanja crkve. Sa svim posljedicama uznemirenja građana koja se manifestuju svakodnevno.

Kako će hapšenja novinara uticati na pregovore sa EU, iz koje jasno poručuju da je sloboda izražavanja i medija jedna od osnovnih vrijednosti EU?

Očigledno, negativno. Već neko vrijeme je uveliko otvorena sezona konfrontiranja sa Briselom, po raznim pitanjima. Posebno, povodom medija. Vjerovatno su vrhunac, a i metafora, konfrontirajućeg odnosa prema EU i građanima ove zemlje, nadahnute riječi predsjednika države prilikom nedavne proslave partijski osvojenog Javnog servisa: ‘Javni servis je ne samo ugledna medijska kuća već snažan promoter vrijednosti Crne Gore’. (Milo Đukanović 27.11.2019.) Koliko god ovo zvučalo groteskno, ima i istine - javni servis koji finansiraju svi građani, sada ekskluzivno u partijskoj funkciji, jeste slika današnje Crne Gore.

Vjerujete li da se protiv Crne Gore vodi hibridni rat iz Srbije, ili je sve dogovor između predsjednika Mila Đukanovića i Aleksandra Vučića kako bi što duže ostali na vlasti?

Taj rat, u oba pravca, izvjesno primitivan kako sadržajima tako i sa profilima izvođača, se nažalost periodično raznim propagandnim tehnikama indukuje iz struktura obje vlasti. Istina, osobe na čelu država se kreću od propagande o ostvarenim najboljim mogućim odnosima u više decenija, do preko noći otvaranja konfrotacija i podizanju tenzija i strasti.

Zanimljivo je da iz Srbije dolaze dvije vrste uticaja na ovaj prostor. S jedne strane poznate i mučne negacije crnogorske države, kako ove današnje, tako i one istorijske. S druge strane, udarni propagandisti u kontrolisanim crnogorskim medijima koji veličaju autokratski režim Đukanovića, napadaju Srbiju i Rusiju, sada podržavaju famozni Zakon o slobodi vjeroispovijesti, takođe su iz Srbije. Ne zna se da li je motivacija ovih drugih, inače prilično brojnih u statusima profesora, analitičara i sl. komercijalnog ili drugog tipa. Izvjesno jedni i drugi proizvode mučan utisak. Ironija situacije je i u tome da ogromna većina građana obje zemlje hoće normalne odnose saradanje, na ekonomskom, kulturnom, saobraćajnom planu.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je povećao političku temperaturu i zapravo postao glavna tema u izbornoj godini. Kako to komentarišete?

Ostajem pri onome što sam rekao u Skupštini povodom rasprave o tom zakonu predlažući da se on povuče, ozbiljnim dijalogom popravi, a zatim ponovo aktuelizuje. I da izborna godina protekne sa unaprijeđenim izbornim zakonodavstvom, demokratskim ambijentom i ozbiljnim sučeljavanjima javnih subjekata s ciljem izlaska iz duboke političke, ekonomske i institucionalne krize u zemlji. Prevladao je drugi pravac. Sve je krenulo jednosmjernom ulicom. Usvojen je zakon kao nastavak partijskog kongresa drugim sredstvima. A za posljedice proizveo ne samo temu crkve kao dominantnu, već veliku pometnju u društvu.

Imate li naznake da bi uskoro mogao da počne dijalog unutar opozicije o nastupu na izborima u ovoj godini?

Smatram da određeni pluralizam stavova u opozicije nije apriorno negativna pojava. Nije dobro kada je on konfliktan.

Taj pluralizam uostalom izražava i razlika u opozicionom birčkom tijelu. Takva realnost vodi i legitimnom povezivanju ideološki bliskih stranaka. Ako se uopšte izlazi na izbore u ovim uslovima, ako potpuno opoziciono jedinstvo ne bude moguće, onda i izlazak na izbore recimo u dvije kolone, ili u nešto više kolona srodnih političkih subjekata, može biti sasvim legitimna i pobjednička solucija.

Tu je izuzetno važno biti u što mogućoj mjeri kolegijalan i tolerantan prema drugome, izbjeći međusobna napadanja, koja su izvjesno nanosila štetu opoziciji.

Kako će se Demos pozicionirati u predstojećem procesu izborne godine?

Demos će izvjesno zadržati profil demokratske, umjerene stranke građanskog težišta, van svih populizama, nacionalnih i vjerskih ekstremizama. Naša stranka će se dosljedno boriti za dekriminalizaciju crnogorskog društva, za evropske vrijednosti pravne države i kulturno-etnički integrisanog društva.

Zato ćemo biti otvoreni za saradnju sa subjektima sličnih političkih profila, ne isključujući mogućnost i samostalnog izbornog nastupa.

Podržaće inicijativu URA za promjenu Ustava

Da li Vam je prihvatljiva inicijativa Građanskog pokreta URA za izmjenu Ustava kako bi se prekinula praksa da predsjednik države može biti i predsjednik partije?

Za sada smo se o toj inicijativi, kao i o nekim drugim iz opozicije, mogli informisati samo preko medija. Mi ćemo podržati inicijativu, pa i u Skupštini, kada predlagač pokrene najavljenu proceduru za promjenu Ustava.

( Biljana Matijašević )