Školske klupe sve praznije u Bihoru
Iseljenici iz Petnjice kažu da humanitarne aktivnosti nijesu dovoljne da daju potpuni podsticaj razvoju, već samo otvaranje radnih mjesta koja bi zaposlenima garantovala pristojnu zaradu i normalan život
Među veoma brojnom petnjičkom dijasporom vlada nepodijeljeno mišljenje da bi, zbog valorizacije raspoloživih potencijala Bihora i zaustavljanja izražene migracije stanovništva, taj kraj morao da iskoristi iskustva i znanja iseljenika.
Nakon što su formirali opštinu, stanovnici Bihora su za sada jedini koji su u okviru lokalne administracije uspostavili Kancelariju za dijasporu i svake godine okupe veliki broj iseljenika na manifestaciji “Dani dijaspore”.
Petnjica je jedna od opština sa sjevera odakle se masovno ide u zapadnoevropske zemlje, a prema riječima nekih prosvjetnih radnika, skoro da nema dana da neka školska klupa ne ostane prazna.
Taj trend posebno je pojačan, kako pokazuje i zvanična statistika, nakon što je prije nekoliko mjeseci u Njemačkoj usvojen novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada.
Iseljenici smatraju da humanitarne aktivnosti koje sprovode Petnjičani u inostranstvu, nijesu dovoljne da daju potpuni podsticaj razvoju Bihora i ističu da je neophodno stvarati ambijent za otvaranje radnih mjesta koja bi zaposlenima garantovala pristojnu zaradu i normalan život.
Prema riječima predstavnika Udruženja iseljenika iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini, prof. dr Fehima Koraća, lokalnom stanovništvu je, prije svega, potrebna socijalna sigurnost.
“Ako je čovjek zadovoljan životnim uslovima, on sigurno neće tražiti neko drugo mjesto za obezbjeđivanje egzistencije. To znači da je neophodno iskoristiti znanja i iskustva naših ljudi koji žive u inostranstvu i tako stvoriti povoljan ambijent koji bi čovjeka u Bihoru činio srećnim i zadovoljnim”, kaže Korać.
Sa njim je saglasan i predsjednik Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga Esko Halilović, navodeći da su mladi školovani ljudi, koji žive u razvijenim zemljama, kadri da osmisle programe za oživljavanje Bihora.
“Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga zdušno, preko humanitarnih aktivnosti, pomaže zavičaju. Ali, veoma je važno istaći da, i pored toga, imamo mlade ljude iz druge ili treće generacije Petnjičana koji su završili škole na prestižnim evropskim univerzitetima. Oni ulaze na velika vrata luksemburškog društva, kao vrsni stručnjaci i entuzijasti koje tamošnja država vrednuje, cijeni i uvažava”, priča Halilović.
On smatra da je to ogroman potencijal koji i Petnjica i čitava Crna Gora treba da iskoriste, kako bi dio inostranog kapitala preselili u Bihor, i na osnovu kog bi se otvorila nova radna mjesta.
“Na nama je da animiramo ove mlade ljude, koji govore po nekoliko stranih jezika, da dobiju emociju koju mi imamo prema zavičaju, a na državi Crnoj Gori je da im da šansu da svojim znanjem i iskustvima daju doprinos da životni standard na ovim prostorima približe standardu razvijenih zemalja”, kaže Halilović.
On ističe da Petnjica treba razvojnu šansu da traži kroz razvoj turizma, proizvodnju zdrave hrane i formiranje malih familijarnih preduzeća.
“Mi iz dijaspore smo spremni da dovedemo stručnjake koji će podučavati lokalno stanovništvo da formiraju te porodične zadruge, čime bi se otvorio značajan broj radnih mjesta”, tvrdi Halilović.
Predsjednik Društva “Montenegro-Bihor” iz Slovenije Šeki Agović ističe da otvaranje proizvodnih pogona mora da prati dobra infrastruktura i stručna radna snaga.
“U Sloveniji ima skoro četiri hiljade Bihoraca. Svi oni vole svoj zavičaj i rado mu se vraćaju”, kaže Agović.
Prema njegovim riječima, Bihorci iz Slovenije pružaju pomoć svojim zemljacima na različite načine, ali, kako kaže, ta pomoć mora da se upotpuni kroz instaliranje industrijskih i drugih pogona koje prate savremene tehnologije.
“Uporedo, moraju se stvarati stručni kadrovi za rad u tim pogonima, jer ne trebaju nam fabrike ako nemamo odgovarajuću radnu snagu. Bihorci su radni i pametni ljudi, samo im treba dati šansu da se dokažu i u zavičaju. Ako to uradimo, onda ljudi iz Bihora neće tražiti svoje uhljebljenje u drugim državama, nego će u mjestu svog rođenja prepoznati svoju budućnost”.
Rođeno samo 15 beba, iseljavanje sve veće
U Petnjici ima nekoliko veoma uspješnih porodičnih firmi. Ta opština je postala samostalna prije šest godina. Petnjičani su počeli sa pozitivne nule i sada lagano, uz obilatu pomoć državnih vlasti, grade infrastrukturu i čine napore da toj varošici daju makar neke urbane odlike. Da li je Kancelarija za dijasporu i stalni kontakt sa dijasporom dovoljan, pitanje je koje se, ipak, postavlja.
U odnosu na broj stanovnika, čak i prema državnoj statistici prema kojoj ih ima 6.686, a koja ne može biti pravi pokazatelj, iz te sjeverne opštine samo za prvih devet mjeseci ove godine odselilo se 95 građana.
Uz izrazito negativan prirodni priraštaj, Petnjičani imaju razlog za brigu. Porazan je podatak da se na području te opštine u prošloj godini rodilo samo 15 beba. Ne samo Petnjica, već čitav sjever mora tražiti način da zaustavi migracijski cunami, a to neće moći bez podrške centralnih vlasti i ulaganja u projekte koji će zadržavati mlade ljude.
Država sada opredjeljuje desetine miliona eura za izgradnju ski - centara na sjeveru, koji bi navodno trebalo da privuku turiste. Pitanje je - ko će ih dočekati ako se migracije ne zaustave.
( Tufik Softić )