Bezos i Arno u svemiru, većina čovječanstva na podu

Najbogatije 2153 osobe na svijetu kontrolisale su više novca nego najsiromašnijih 4,6 milijardi zajedno u 2019. godine, dok neplaćeni ili slabo plaćeni rad žena i djevojčica doprinosi tri puta više globalnoj ekonomiji godišnje nego cijela tehnološka industrija, saopštio je juče Oksfam.

„Kada bi svako sjedio na svom bogatstvu podijeljenom na novčanice od po sto dolara, većina čovječanstva bi sjedjela na podu. Osobe srednje klase u bogatoj zemlji sjedjele bi u visini stolice. Dva najbogatija čovjeka na svijetu bi sjedjela u svemiru”, navodi se u izvještaju koji je objavila ova humantirana organizacija uoči godišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma političkih i poslovnih lidera u Davosu u Švajcarskoj.

U izvještaju nazvanom „Vrijeme je za brigu”, Oksfam je procijenio da neplaćeni rad žena doprinosi najmanje 10,8 biliona dolara godišnje svjetskoj ekonomiji - tri puta više od tehnološke industrije i da žene širom svijeta rade 12,5 milijardi sati svakog dana bez plate ili priznanja.

„Važno nam je da naglasimo da je skriveni pokretač ekonomije zapravo neplaćeni rad žena. To treba da se promijeni”, kazao je u intervjuu za Rojters izvršni direktor Oksfam Indija Amitab Beher.

Oksfam je izvještaju naveo da 22 najbogatija muškarca na svijetu imaju zajedno više novca nego sve žene u Africi.

Kako bi naglasio stepen nejednakosti u globalnoj ekonomiji, Behar je naveo primjer žene nazvane Buču Devi u Indiji koja 15 do 17 sati dnevno obavlja poslove poput donošenja vode nakon što je pješačila tri kilometra, kuvala, spremila djecu za školu i radila slabo plaćeni posao.

„A sa druge strane vidite milijardere koji se okupljaju u Davosu sa privatnim avionima i raskošnim životnim stilovima”, kazao je on.

„Buču Devi nije usamljen slučaj. U Indiji svakodnevno srijećem te žene, i to je priča koja se ponavlja širom svijeta. To moramo promijeniti, i svakako okončati ovaj bum milijardera”.

Behar je kazao da kako bi se iskupile za to, vlade treba da se pobrinu da svi bogataši plaćaju porez, koji zatim treba da bude iskorišten za plaćanje osnovih stvari za život poput čiste vode, zdravstvene njege i boljeg kvaliteta školovanja.

Oksfam ističe da bi oporezivanjem dodatnih 0,5 odsto bogatstva od takozvanog „jednog procenta najbogatijih“ tokom naredne decenije moglo da se obezbijedi dovoljno sredstava za otvaranje 117 miliona radnih mjesta u zdravstvu, obrazovanju, brizi o starima i drugim sektorima širom svijeta.

„Ukoliko pogledate širom svijeta, u više od 30 država imamo proteste. Ljudi su na ulicama i šta kažu? Više neće prihvatati ovu nejednakost, više neće da žive u takvim uslovima”, kazao je Behar za Rojters.

„Ekstremno bogatstvo je znak propadanja ekonomskog sistema”, navodi se u izvještaju. „Vlade moraju preduzeti radikalne korake kako bi smanjile jaz između bogatih i ostatka društva i dobrobit svih građana stavile kao prioritet nad održivim rastom i profitom”, navodi se u izvještaju Oksfama.

Osnivač Amazona Džef Bezos je trenutno najbogatija osoba na svijetu sa bogatstvom koje se procjenjuje na 116,4 milijarde dolara, nakon njega je Bernar Arno, vlasnik grupe LVMH, čije se bogatstvo procjenjuje na 116 milijardi dolara.

Bezos je za 20 odsto bogatiji od britanske monarhije, a njegovo bogatstvo premašuje BDP Islanda, Avganistana i Kostarike zajedno.

( Nada Bogetić )