Opoziciji još jedna prepreka do birača
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je ranije u parlamentu objasnio da je razlika u cifri posljedica toga što su u bazi podataka državljani Crne Gore, koji žive u inostranstvu među kojima ima i dosta djece
Izmjenama Zakona o biračkom spisku koju je vladajuća koalicija usvojila pred novogodišnje praznike, opozicija i nevladin sektor gube pravo stalnog uvida u birački spisak, zbog čega predstavnici partija izražavaju bojazan da će biti još većih zloupotreba tokom predstojećih izbora.
Ove godine očekuju se lokalni u nekoliko opština, kao i redovni parlamentarni izbori.
Odredba zakona da je MUP dužan da parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste i NVO ovlašćenoj da prati izbore dostavi “tabelarni prikaz podataka o biračima...”. izbrisana je. Da je ona problematična ranije je ukazivao DPS, koji je u izbornoj 2016. protiv tadašnjeg opozicionog ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića podnio i krivičnu prijavu.
DPS juče međutim tvrdi da je sporna odredba promijenjena još 2017. i da s epartije do sada nijesu žalile.
Specijalno državno tužilaštvo je lani odbacio prijavu DPS-a. Oni su tvrdili da je Danilović “počinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka za najmanje 873.465 lica”.
Predsjednik kluba poslanika Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović, kazao je juče za “Vijesti” da je, pored postojećih nepravilnosti oko biračkog spiska, dodatan problem i ova izmjena. “Pošto znamo da su državni organi partijski, DPS neće imati nikakvih problema da ima birački spisak,” ocijenio je Đukanović. Ocijenivši da je “birački spisak evidencija poželjnih glasača DPS-a”, Đukanović je kazao da je nerealno da je broj stanovnika opao, a broj birača porastao. “Bilježi se pad broja učesnika za 20 odsto u posljednjih 17 godina, a broj stanovnika je kao ostao isti. Pa nije ostao isti, pao je i broj stanovnika. Sve što je preko 400.000 u biračkom spisku, to je višak, nelegalno i nezakonito”, kazao je Đukanović.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je ranije u parlamentu objasnio da je razlika u cifri posljedica toga što su u bazi podataka državljani Crne Gore, koji žive u inostranstvu među kojima ima i dosta djece.
Funkcioner Demokratske Crne Gore, Vladimir Jokić, kazao je da čak i ovakav birački spisak DPS-a preko MUP-a koristi za dalje i dublje zloupotrebe. “DPS preko svojih ljudi u državnim organima koristi birački spisak i isti zloupotrebljava, upisima, prepisima i na sve druge načine. Sa druge strane opozicionim političkim partijama je dozvoljen samo uvid u birački spisak, ograničene mogućnosti za kontrolu manipulacijama”, istakao je Jokić za “Vijesti”.
Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović podsjetio je da je Zakon o biračkom spisku jedan od propisa koji je brzinski usvojen bez dogovora sa opozicijom i da nije čudno što sadrži elemente koje ograničavaju njeno djelovanje, a s druge strane olakšavaju poziciju vlasti.“ Najveća bojazan postoji da će upravo institucije, o čijoj pristrasnosti i zarobljenosti govori i EU u svojim izvještajima, biti te koje će svoje djelovanje zloupotrijebiti u korist vlasti. Bilansi takvih zloupotreba u Crnoj Gori su više nego brojni, činjenično dokazani mnogo puta, i upravo najviše zbog toga i imamo ovako nizak nivo povjerenja u izborni proces”, kazao je Vujović.
Živković: Izmjene su formalne, taj dio važi od 2017. i nije bilo problema
Poslanik DPS-a Danijel Živković rekao je da je zakon na osnovu koga partije mogu izvršiti samo uvid u birački spisak na snazi od 2017. i to na osnovu preporuka OSCE/ODIHR u vezi obezbjeđivanja zaštite ličnih podataka građana. “Ovom zakonskom izmjenom su se zaštitili lični podaci građana, koji do tada bili dostupni političkim partijama i civilnog sektoru u biračkom spisku, ali se ni na koji način ne onemogućavaju one partije i NVO koje žele da izvrše uvid u dokumentaciju na osnovu koje je izvršena promjena u biračkom spisku bilo u vremenu koje je obuhvaćeno kampanjom ili u kampanji, ali isključivo u prostorijama MUP na osnovu zahtjeva,”navodi on.
Poslanik kaže da je praksa u primjeni zakona od 2017-te pokazala da nema problema u primjeni i da ovim rješenjem nije otezan rad partija. “Poslednje izmjene zakona u ovom dijelu, isključivo su formalne prirode, jer se promjene u biračkom spisku ne vrše samo na osnovu rješenje i zbog toga je izmjena izvršena samo u dijelu naziva,” objašnjava poslanik.
( Željka Vučinić )