Azil radi nelegalno, pse hrane suvim hljebom

Sklonište za napuštene i izgubljene kućne ljubimce u Bijeloj Gori u Ulcinju, posluje ilegalno, jer ne postoji minimum uslova za izdavanje privremenog rješenja za rad.

To je, gostujući u emisiji na Radiju Cne Gore, kazao savjetnik u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Ivan Ivanović. Potvrdio je da je privremeno rješenje Uprave isteklo krajem juna prošle godine jer preduzeće za komunalne djelatnosti, kao korisnik skloništa, nije otklonilo nepravilnosti na koje je ukazao veterinarski inspektor Čedomir Ziranov, kako bi se stekli uslovi za normalno i održivo funkcionisanje azila.

„Sklonište od tada nema ni privremeno rješenje, pa možemo konstatovati da radi ilegalno. Odgovornost za to snosi lokalna uprava, koja gazduje skloništem“, kazao je Ivanović.

Ulcinjski azil u žižu javnosti dospio je prije deset dana nakon što su na društvenim mrežama i pojedinim portalima osvanule jezive fotografije tri izladnjela psa u boksovima. Iz Komunalnog tada su odgovorili da je riječ o psima koji su u takvom stanju dovedeni u azil dok su građanski aktivisti tvrdili suprotno.

Volonterka Azra Tomašević kazala je da psi u azilu nijesu dobro i da su boksovi i kućice lošeg kvaliteta. „Znam da cisterne dolaze jednom u dva ili tri dana i da pse hrane suvim hljebom. Nije tačno da im kuvaju i da ih hrane dva puta dnevno“, kazala je Tomaševićeva.

Navela je da u azilu postoje psi koji su tu od otvaranja od prije tri godine i koji nijesu izlazili iz boksova.

„Nema ni povodaca koji su obavezni. Postoji zakon o dobrobiti životinja i samo neka ga poštuju“, poručila je Tomaševićeva. Ivanović je kazao da je inspektor konstatovao i da azil nije priključen na vodovodnu mrežu nego da se voda doprema cisternama.

„Osim toga, dvorištem azila vrši se transport starog željeza i sličnog materijala, zbog čega je onemogućeno normalno funkcionisanje azila“, kazao je Ivanović.

Pomoćnik direktora Komunalnog preduzeća Vladimir Filipović kazao je da stanje u azilu nije idealno, ali i „da pod datim uslovima, niko drugi ne bi prihvatio da upravlja skloništem“. „Opština je prošle godine bila skoro šest mjeseci u blokadi pa smo iz sopstvenih sredstava finansirali održavanje azila“, kazao je on. Naveo je da je sklonište u početku bilo priključeno na vodovodnu mrežu ali da su zbog naknadnih nelegalnih priključaka počeli da stižu ogromni računi za vodu, zbog čega je komunalno odlučilo da vodosnabdijevanje vrši cisternama. Ocijenio je da na gradskim ulicama trenutno ima oko 200 neudomljenih pasa. „Taj problem moramo hitno riješiti, ali ne možemo sami, treba nam podrška mještana i civilnog sektora. Takođe, vlasnici pasa moraju da znaju da za njihove ljubimce nema mjesta u azilu i da ih ne ostavljaju bolesne i ostarjele na ulicama“, kazao je Filipović. Predsjednik NVO “Panda” Elvedin Zaganjor kazao je da sklonište nikada nije ispunjavalo uslove da bi dobilo bilo kakavo rješenje za rad.

„Javno tvrdim da na toj lokaciji nikada nije uređena komunalna infrastruktura. Azil se strujom snabdijeva preko javne rasvjete sa magistralnog puta prema Baru a vode nikada nije imao“, kazao je Zaganjor.

Tvrdi i da azil nema potrebnu kvadraturu, budući da psi moraju da se izvode i istrčavaju.

„Lokacija nije adekvatna za azil i na to mi kao NVO upozoravamo od početka budući da je izgrađen na starom putu ka Baru“, kazao je Zaganjor.

Građanski aktivisti traže da se problem trajno riješi

Građanski aktivisti uputili su inicijativu predsjedniku Opštine, sekretaru za komunalne djelatnosti i direktoru preduzeća za komunalne djelatnosti od kojih traže da se u azilu u što kraćem roku obezbijede neophodni uslovi u skladu sa Zakonom o dobrobiti životinja.

„To stoga kako bi azil konačno dobio trajno rješenje za rad od Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. To bi u krajnjem značilo da su psi zbrinuti na adekvatan način“, navodi se u inicijativi. Istovremeno, NVO “Panda” najavila je da će predsjedniku Opštine Ljoru Nrekiću urgentno dostaviti zahtjev za formiranje radne grupe za zaštitu životinja u kojoj bi bili pravnici, veterinari, mještani i predstavnici civilnog sektora koji bi pomogli da se u okviru zakona trajno riješi problem azila.

( Samir Adrović )