Žrtvama tranzicije do sada isplaćeno 29,3 miliona eura
Fondu rada od 2010. godine podnijeto 21.000 zahtjeva za isplatu otpremnine zbog stečaja preduzeća. Ostalo još da se riješi 1.700 zahtjeva od kojih je, prema procjeni Ministarstva rada, osnovano 180 zahtjeva
Fond rada je od osnivanja u januaru 2010. godine do sada isplatio 29,28 miliona eura po osnovu zahtjeva bivših radnika koji su ostali bez posla zbog toga što su njihova preduzeća otišla u stečaj.
Fond isplaćuje novac žrtvama tranzicije, odnosno radnicima koji su ostali bez posla u državnim preduzećima, a nijesu dobili otpremninu. Otpremnina iznosi 1.926 eura po radniku.
Podatke o isplatama novca navelo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja u obrazloženju predlogu novog zakona o Fondu rada, koji je u skupštinskoj proceduri.
“Fondu je 2010. godine podnijeto 21.000 zahtjeva za isplatu potraživanja osobama kojima je radni odnos prestao zbog stečaja od kojih je ostalo da se riješi još 1.700 zahtjeva iz ove kategorije. Prema procjenama, od tih 1.700 zahtjeva je osnovano oko 180 i za tu isplatu će biti potrebno oko 350.000 eura”, navodi Ministarstvo rada.
Ovogodišnjim budžetom Fondu rada je opredijeljeno 1,74 miliona eura. Fond se finansira, između ostalog, prihodima po osnovu doprinosa na teret poslodavca u iznosu od 20 odsto koji obveznik osiguranja od nezaposlenosti obračunava na osnovicu koja se odnosi na taj doprinos. Podatak Ministarstva rada je da je na kraju novembra prošle godine po osnovu tog doprinosa fond prihodovao 2,89 miliona eura.
Procjena Ministarstva rada je da će Fondu biti potrebno 250.000 eura za uplatu doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) onima kojima je radni odnos prestao zbog stečaja, zatim 795 hiljada eura po osnovu neisplaćenih zarada i naknada zbog privremene spriječenosti za rad, po osnovu naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor 20.000 eura i isto toliko novca za isplatu otpremnine zbog odlaska u penziju.
“Fond rada u potpunosti pokriva sve izdatke iz sopstvenih prihoda i nema potrebe za bilo kakvim dodatnim sredstvima za uredno i ažurno izmirenje obaveza”, ocjena je Ministarstva.
Prema novom predlogu zakona, Upravni odbor Fonda će i dalje imati devet članova, i to četiri predstavnika Vlade koja predlaže ministar rada i socijalnog staranja, po dva predstavnika reprezentativnih sindikata i dva iz udruženja poslodavaca, kao i jednog predstavnika iz fonda kojeg će imenovati direktor. Mandat im je četiri godine.
Predlogom zakona je definisano da Upravni odbor imenuje direktora na mandat od pet godina. Novina u odnosu na važeći zakon je da se detaljnije razrađuju odredbe za razrešenje direktora i to može biti na lični zahtjev, zatim ako nestručno i nesavjesno zaključi pravni posao koji dovodi ko konflikta interesa, ako organizuje zaposlene u političke ili religiozne svrhe.
Novim predlogom je definisano i da direktor, umjesto UO, donosi rješenje o odbijanje zahtjeva za ostarivanje prava za isplatu neisplaćenih potraživanja ako zaposleni, odnosno stečajni upravnik ne podnesu zahtjev u roku predviđenim zakonom ili ako ne dostave dopunu dokumentacije u skladu sa zakonskim rokovima.
Novo rješenje je da će se žalba na rješenje Fonda podnositi Ministarstvu rada u roku od 15 dana, a ne osam dana kako je definisano važećim zakonom.
Novi Upravni odbora biće imenovan u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu novog zakona, dok će direktor Fonda koji je izabran na tu poziciju prije stupanja na snagu novog zakona ostati na tom mjestu dok mu ne istekne mandat. Aktuelni direktor Fonda rada je Kemal Đečević.
Pravo na otpremninu i kada je sjedište poslodavca u nekoj od članica EU
Predlog zakona sadrži i rješenja koja će se primjenjivati po ulasku države u Evropsku uniju (EU), a to je da prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem u skladu sa ovim zakonom mogu da ostvare i zaposleni stranog poslodavca kojem je sjedište na području država članica EU.
“Ovo pravo mogu da ostvare zaposleni kojima je mjesto rada ili uobičajeno mjesto rada bilo na području Crne Gore, a nad stranim poslodavcem je pokrenut stečajni ili sličan postupak koji uključuje djelimičnu ili cjelokupnu imovinu poslodavca u skladu sa propisima države članice EU nadležne za sprovođenje postupka nad poslodavcem”, piše u obrazloženju predloga zakona.
Za ostvarivanje ovog prava Fond rada će morati da razmjenjuje podatke sa nadležnim institucijama iz EU.
( Marija Mirjačić )