Picula: Situaciju u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti riješiti dogovorom

"U politici, apsolutno, dijalog je osnovni instrument. Meni se čini, bez želje da ulazim detaljno u odnose na crnogorskoj sceni, da je ovaj zakon donešen u jednoj itekako polarizovanoj društvenoj i političkoj atmosferi", kazao je Picula za Radio Crne Gore

9438 pregleda20 komentar(a)
Tonino Picula, Foto: Beta, Beta

Situacija u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti mora se riješiti dogovorom, jer svaka dalja polarizacija društva može samo štetiti nekim drugim procesima unutar zemlje, kaže za Radio Crne Gore izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

"U politici, apsolutno, dijalog je osnovni instrument. Meni se čini, bez želje da ulazim detaljno u odnose na crnogorskoj sceni, da je ovaj zakon donešen u jednoj itekako polarizovanoj društvenoj i političkoj atmosferi. Sada je pitanje na koji način učiniti dijalog o tom zakonu i njegovoj primjeni mogućim. Tu, naravno, mogu samo zatražiti više odgovornosti svih onih koji su uključeni ili imaju interesa da se taj problem riješi, jer smatram da dogovor nema alternativu. Dalja polarizacija može samo štetiti nekim drugim procesima unutar same Crne Gore. Ne vidim da bez jednog ozbiljnog dogovora, prije svega unutar Crne Gore, ali i smanjivanja tenzija u crnogorskom susjedstvu – bez toga zaista se problem neće riješiti. A on postoji", istakao je Picula.

Upitan da li je u duhu dobrosusjedskih odnosa pokušaj paljenja crnogorske zastave u Srbiji, te gruba retorika Beograda, Picula navodi da to ne doprinosi evropskom putu.

"To prije svega diskredituje napore nas poslanika u Evropskom parlamentu koji zaista snažno zagovaramo politiku proširenja. Jer, zagovarati zemlje koje ne mogu naći načina da svoje otvorene probleme rješavaju za stolom, strpljivo, ma koliko to vremena tražilo, nego možda i zapaljivom retorikom, narativom podstiču sukobe i neprihvatljivo ponašanje kao što je paljenje crnogorske zastave, sigurno ne čine uslugu ni sebi ni svojim susjedima. Pogotovo ne čine uslugu zajedničkom cilju, a to je članstvo u Evropskoj uniji. Teško je, dakle, onda braniti pravo tih zemalja na pristupanje evropskom bloku, ukoliko nisu u stanju svoje razmirice rješavati na način koji je puno primjereniji evropskoj praksi", kazao je Picula za Radio Crne Gore.

On je kazao da mu je žao što je propao pokušaj da se izborno zakonodavstvo unaprijedi dogovorom unutar skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu reformu.

"Da li će zakon ipak biti promijenjen teško mi je kazati, ali ako pratimo dobru praksu, onda se izborni zakoni teško mijenjaju u izbornoj godini. Izborna godina je vrijeme kada se primjenjuje ranije dogovoreni model. Ne bih volio da upravo izborni zakon bude jedna nesavladiva prepreka ili dodatni teg u priči o ovogodišnjim izborima, jer je neko zgodno rekao – ovo nisu obični izbori, moguće je da ovi izbori izluče jednu strukturu koja će možda uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Prema tome, odgovornost je potrebna prije svega u politici, jer teško je tražiti odgovornost od građana ako vi zapravo ne pokažete odgovornost prema definisanju ključnih dokumenata i zakona", poručio je Picula.

On ocjenjuje da će, ukoliko se izbori održe po postojećem zakonodavstvu, pogled međunarodne zajednice na to zavisiti od ponašanja izbornih takmaca.

"Sam model kao model ne mora biti sporan, ali može biti sporno političko ponašanje i prihvatanje rezultata, koje često može biti opravdanje za neke druge političke ciljeve. Međunarodna zajednica pri svemu tome mora zaista biti racionalna i ne doprinositi svojim postupcima daljoj polarizaciji crnogorskog društva", kazao je Picula.

On smatra da je Crna Gora po statistici otvaranja poglavlja najbolja od svih država kandidata. Ipak, jedno je još neotvoreno.

"U ovom trenutku poglavlje 8 zaista ostaje u fazi razmatranja. Očigledno da postoje neke vrste prepreka koje još nisu sanirane. Sasvim je sigurno da su poglavlja 23. i 24. najuticajnija, jer se napredovanje u okviru njih prenosi i na opštu percepciju koliko je neka zemlja napredovala. A, kao što znamo po posljednjim izvještajima Evropske komisije, tu ima itekako puno prostora da Crna Gora koriguje sve ono što joj se zamjera", rekao je Picula za Radio Crne Gore.

Kazao je da vjeruje da će dokument Evropske komisije o novim pravilima pregovaranja biti hibridan.

"Postojeća metodologija će sigurno pretrpjeti neke izmjene. Sigurno da će nešto od Makronovog predloga biti uvršteno. U kojoj mjeri, naravno, ostaje da se vidi. Brzo ćemo saznati. Ja bih volio da se ne čeka majski samit u Zagrebu, već da se novi metodološki pristup dogovori već u martu", naglašava Picula.

Izvjestilac EP za Crnu Goru se nada da će Crna Gora pregovore završiti po već postojećem modelu.

"Vjerujem da za vas neće važiti nova pravila. Već i po nekim prvim signalima koji do mene dolaze jasno je kazano da će taj model u puno većoj mjeri važiti za zemlje koje još nisu otvorile pregovore. A da, evo, riskiram da budem ciničan – postoji nekoliko zemalja kojima je potpuno svejedno po kojem će modelu pregovarati, jer još nisu došle ni do kandidatskog statusa. Ipak, to nimalo ne amnestira Crnu Goru da po modelu po kojem će nastaviti pregovore bude efikasnija. Uloženi trud će se isplatiti samo ako se bude napredovalo, jer nakon otvaranja poglavlja potrebno ih je i zatvoriti, a nema ih malo i taj posao nije lagan", zaključio je Picula.