Vjeroispovijest bode oči, sva druga prava skrivena
Do teksta Zakona o slobodi vjeroispovijesti vodi baner postavljen na internet stranice svih ministarstava državnih organa na gov.me domenu, dok druga važna obavještenja za građane treba uporno tražiti po sajtovima
Država je kreirala brojne servise, usvajani su zakoni koji se tiču zdravlja građana, doniranja organa, prava iz radnog odnosa, socijalnog staranja, prava potrošača, zaštite životne sredine, obrazovanja,... ali ništa od toga godinama nije zaslužilo da bude istaknuto na vidnim pozicijama na internet stranicama Vlade, kao što je to slučaj sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.
Do tog propisa vodi baner sa stranica svih ministarstava i drugih državnih institucija na gov.me domenu.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen je 27. decembra prošle godine. Za zakon su glasali poslanici vladajuće većine i Socijaldemokratske partije.
Iako je usvojen prije skoro dva mjeseca, do teksta zakona i danas vodi baner postavljen na internet stranice svih ministarstava, pa i onih kojih se sprovođenje tog zakona ne tiče.
Iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega je na stranicama na gov.me domenu postavljen baš taj zakon, a ne neki drugi koji su usvojeni ili se njihovo usvajanje čeka. Nisu odgovorili ni da li je još neki zakon, strategija, servis... bio promovisan na sličan način.
Skupština je u novembru usvojila Izmjene i dopune zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa. Država godinama ne nalazi način kako da obezbijedi organe za presađivanje osobama kojima je to jedini način liječenja. Zakon kojim je regulisano doniranje mijenjan je više puta, a posljednje rješenje, kako je to nakon usvajanja zakona kazao i ministar zdravlja Kenan Hrapović “daju mogućnost povećanja broja umrlih davalaca organa, kao i povećanja broja presađenih organa”.
“Presađivanje organa umrlih davalaca dovešće do produžavanja i poboljšanja kvaliteta života ovih lica, a kao pozitivan efekat ovih rješenja, treba pomenuti i smanjenje troškova liječenja i opterećenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, smanjenje broja privremenih spriječenosti za rad, sa svim posljedicama koje ovo izaziva”, rekao je Hrapović.
Informatički pismen građanin potrošiće nekoliko minuta da na sajtu Ministarstva zdravlja pronađe ovaj propis, iako će dovesti do “produžavanja i poboljšanja kvaliteta života”.
Pred kraj prošle godine usvojen je i Zakon o radu. Zakon koji je na snagu stupio prije mjesec i tiče se 200 hiljada zaposlenih i onih koji čekaju zaposlenje, propisuje ogroman broj novina, ali nigdje nije kvalitetno predstavljen. Samo jedna u nizu novina koje to zakonsko rješenje propisuje je da poslodavac više ne može da zaposlenom na potpisivanje da sporazumni raskid ugovora na kojem on može da upiše datum kad poželi, već će takav ugovor morati da bude potpisan i ovjeren kod notara.
I Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je usvojen na Socijalnom savjetu prije godinu i po, i danas čeka na usvajanje.
Ministarstvo unutrašnjih poslova od početka godine izdaje pasoše na novim obrascima, a građani će od 1. aprila moći da dobiju i nova identifikaciona dokumenta u kojima su objedinjene lična karta i zdravstvena knjižica. U međuvremenu su i korigovani iznosi koji se plaćaju na ime taksi za izdavanje pasoša. Uprkos više medijskih objava, građani još nisu načisto ni koliko bi trebalo da plate za novi putni dokument, niti kako bi mogla da izgleda nova lična karta, te da li će toga dana kad je dobiju, moći da koriste i neki postojeći ili sasvim novi elektronski servis sa kojim je povezana.
Nije poznato ni da li će ta nova zdravstvena knjižica i na koji način poboljšati sistem zakazivanja pregleda kod izabranog doktora na sajtu ezdravlje.me...
Taj servis koji se tiče svih građana dostupan je od septembra 2017, ali do danas svi osiguranici nemaju pristupnu šifru koja im omogućava da jednostavno zakažu pregled, a oni koji su šifru dobili, nemaju garancije i da će biti pregledani u zakazanom terminu, jer ih niko ne obavještava da neće dobiti uslugu ako je njihov ljekar na odmoru ili bolovanju. Sistem nije predvidio i šta sa onim pacijentima koji nemaju izabranog doktora.
I tako na sajtovima resora kojih se tiču teme iz oblasti njihovog djelovanja, umjesto tih sadržaja, od usvajanja 27. decembra, stoji samo baner koji vodi do teksta Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega je na stranicama na gov.me domenu postavljen baš taj zakon, ali ni da li je još neki propis, strategija, servis... bio promovisan na sličan način
Ćute o kriterijumima i budžetu za sponzorisanje vijesti na društvenim mrežama
Iz Vladinog biroa “Vijestima” nisu odgovorili i na pitanja o tome kako i na osnovu čega donose udluku o sponzorisanju sadržaja na društvenim mrežama. Nisu odgovorili ni o kojem budžetu za sponzorisanje je riječ.
Na Facebook stranici Vlade nedavno su, između ostalog, sponzorisali objavu u kojoj tekst “Milo bi crkvu pod Vatikanom”, koji je analiza Instituta IFIMES, označavaju kao lažnu vijest. Među sponzorisanim objavama su i redovna komunikacija premijera Duška Markovića sa različitim zvaničnicima, a rijetko su sponzorisane objave koje se direktno tiču građana.
( Damira Kalač )