Crnogorski pokret: Okupili smo se zbog ljubavi prema Crnoj Gori i zabrinutosti za nju

Na skupu su pjevane crnogorske pjesme, uzvikivane parole "Branićemo ovih dana, Crnu Goru od dušmana", "Nije ovo srpsko leglo, već je ovo Montenegro", "Hoćemo na Cetinje"...

38681 pregleda1039 komentar(a)
Sa skupa u Nikšićkom pozorištu, Foto: Svetlana Mandić

U sali Nikšićkog pozorišta u organizaciji Crnogorskog pokreta održan je skup protiv "urušavanja državnog poretka, multietničkog i građanskog društva svetosavskim litijama".

Na početku skupa obratio se Slobodan Mirjačić, predsjednik UBNOR- a i antifašista Nikšića, koji je kazao da ljudi koji su u Crnoj Gori osuđeni za zločin, u Srbiji dobijaju sablje i vojna odlikovanja, kao i da "šetači mržnje, raskola i svađa, lažu narod kako hoće da sačuvaju svetinje, a u stvari žele da preuzmu vlast".

Većina šetača, prema njegovim riječima i ne zna zašto šeta.

Akademik Sreten Zeković, koji se, kako reče bavi istorijom iz nužde, kazao je da je ovo vrijeme u kome se sukobljavaju antisuverena i suverena Crna Gora, a da je u Ustavu Srpske pravoslavne crkve Velika Srbija i da "treska crnokapica i crnomantijaša" produžava građanske proteste iz 2019. godine.

Kako je rekao, samo neznavenima nije jasno da iza litija stoje političke partije sa velikosrpskom ideologijom u kordinaciji sa SPC i strukturama države Crne Gore.

Advokat sa Cetinja, Nikola Belada kazao je da danas u Crnoj Gori hara "virus Ilije Gašanina i da je na sceni velikosrpski nacionalizam, kleronacionalizam, fašistički ispadi i pozivi na otkopavanje oružja".

Glavni izvršilac pobrojanih zlodjela prema Crnoj Gori, prema njegovim riječima je SPC, odnosno njene četiri eparhije u Crnoj Gori, prema čijim strateškim dokumentima je SPC stožer i realizator ideje Velike Srbije, a da je Zakon o slobodi vjeroispovjesti njima samo paravan da se Crna Gora disciplinuje.

Sa skupa u Nikšićkom pozorištu(Foto: Svetlana Mandić)

Belada je kazao i da je "više od 30 godina MCP paralelna vlast u Crnoj Gori".

"Pokušavaju da nas vrate u srednji vijek i pretvore Crnu Goru u pravoslavnu džamahiriju", kazao je Belada.

Treba vlasti, prema njegovim riječima, poručiti da nema razgovora sa SPC dok se ne registruju, a do tog trenutka mogu razgovarati samo sa Milivojem Katnićem o sporazumnom priznanju krivice "zbog svih onih zlodjela prema Crnoj Gori".

Apelovao je na sve da zaborave na sujete i budu jedinstveni oko građanske Crne Gore.

Zoran Mugoša je kazao da samo neznavenima nije jasno da iza litija stoje oni koji pokušavaju da plasiraju tezu da su oni većinska Crna Gora.

Sonja Milatovic, studentkinja i pjesnikinja iz Nikšića, kazala je da svako ima pravo da se prikloni politici prema svojim ubjeđenjima, a da se skupu odazvala da bi pokazala kako se voli Crna Gora, kao i da svaki napad na Crnu Goru doživljava kao napad na kućni prag.

Student Vladan Šturanović kazao je da se okupljanja koja organizuje MCP mogu nazvati raznim imenima samo ne litijom i da te proteste predvode "stari ratnohuškači".

Publicista Slobodan Čukić počeo je riječima, "nikad neće Crna Gora bit četnička Ravna gora".

Kako je kazao Zakon o slobodi vjeroispovijesti samo služi kao paravan za napade na Crnu Goru i negiranje njene državnosti.

Dragan Nikčević, domaćin večeri, ispred Crnogorskog pokreta, zatvorio je skup i kazao da su se okupili zbog ljubavi prema Crnoj Gori i zabrinutosti za nju.

Beskonačne litije i crkveno pojanje, kako je kazao, nose sasvim druge poruke, "kidišući" na najveću svetinju - suverenu Crnu Goru.

Sa skupa u Nikšićkom pozorištu(Foto: Svetlana Mandić)

Andrija Mandić je, kako je kazao, pozvao svoje ratne drugove da uzmu oružje i spreme se za rat, i takav čovjek slobodno šeta Crnom Gorom.

Na skupu su pjevane crnogorske pjesme, uzvikivane parole "Branićemo ovih dana, Crnu Goru od dušmana", "Nije ovo srpsko leglo, već je ovo Montenegro", "Hoćemo na Cetinje", "Popoviću sabljo britka, nastavlja se tvoja bitka", "Risto sotono".

Klicali su Milu Đukanoviću i onda ih je Nikčević opomenuo da to nije politički skup već skup svih koji misle dobro Crnoj Gori, tako da se uzdrže od skandiranja pojedincima ili političkim partijama.