Barani spremaju četiri pećine za prve turiste
Pećine u Baru uskoro će biti valorizovane zahvaljujući speleološkim istraživanjima tima, predvođenog prof. dr Predragom Đurovićem
Turistička ponuda barske opštine od ove sezone biće bogatija za novi proizvod - spremni su elaborati turističke valorizacije četiri pećine: Babatuše, Grbočice i Spile u selu Trnovo u Crmnici, kao i Spile na Skali od Jame u Veljoj Gorani u Mrkojevićima.
To je učinjeno zahvaljujući speleološkim istraživanjima, koja je lokalna Turistička organizacija povjerila timu predvođenim prof. dr Predragom Đurovićem sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
U razgovoru za ”Vijesti”, Đurović je ukazao da će posjeta tim pećinama turistima biti jedinstveno i nezaboravno iskustvo.
“Sam taj ambijent sa pećinskim nakitom je vrlo specifičan i rijedak, pa će turističko uređenje ovih lokaliteta podići opštini Bar njen već dosta visok turistički rejting. Ljudi iz okoline tog prostora imaće mogućnost privredne aktivnosti, što će doprinijeti i procesu revitalizacije tih seoskih prostora koji su danas gotovo pusti, a takođe treba voditi računa o njihovoj zaštiti i održivom razvoju”, ukazao je professor Đurović.
Pećine u Trnovu su na zapadnim padinama istoimene kraške uvale na granici opština Cetinje i Bar i za njih elaborat predviđa obilazak kraških terena, avanturistički speleoturizam i tradicionalne turističke posjete.
Biće izgrađeno hiljadu metara pješačko - turističke staze od sela do svake pećine.
Za najnižu pećinu Spilu, iz koje zimi povremeno ističe riječni tok, predviđena je posjeta ulaznog dijela, sa mogućnošću razvoja avanturističkog turizma.
Za najvišu pećinu Grbočicu predviđena je izgradnja kameno - betonske staze duge 255 metara, sa četiri stajališta i stacionarnim električnim osvjetljenjem.
Pomoću 27 reflektora posjetiocima će biti predstavljene sve prirodne vrijednosti, bogatstvo i raznovrsnost pećinskog nakita.
“Srednju pećinu Babatušu koja je veoma zanimljiva, karakteriše izuzetno duga i široka dvorana puna gline. Izgradnjom kameno - betonske staze dužine 135 metara, omogućilo bi se posjetiocima kretanje po visokom obodu dvorane kako bi se osjetio duh avantustičkog turizma i iskonska priroda podzemnog kraškog svijeta. Predviđeno je da se u pećini osim kameno - betonske staze izgradi jedno stajalište i jedan podzemni vidikovac, kao i da turisti sa vodičem idu uređenom stazom individualno je osvjetljavajući, što je inače praksa u Ledenoj pećini u Austriji. Sa gondole se može sagledati dubina te pećine i to su doživljaji koje čovjek rijetko ima prilike da doživi, dvorane takvih dimenzija su rijetke i u svijetu”, kazao je Đurović.
On je “Vijestima” ukazao da sa aspekta turističke valorizacije, tim pećinama veliki značaj daje brojnost turista koji posjećuju opštinu Bar.
Crmničke pećine su veoma zanimljive jer se u njima mogu sprovesti sva tri koncepta uređenja pećina, počev od avanturističkog koji sve više upražnjava veliki broj ljudi.
“Tu nije potrebno neko veliko znanje ili sposobnost za savladavanje objekata , svaki običan čovjek to može preći uz stručno vođstvo. Takav način turističke prezentacije pećina u svijetu postaje gotovo norma, jer kod klasičnog načina uređenja može doći do značajne devastacije tih prirodnih objekata, a jednom devastirani objekat je praktično zauvijek uništen”, napominje sagovornik “Vijesti”.
Spila na skali od jame u Veljoj Gorani sastoji se od kosog jamskog dijela i velike pećinske dvorane. Atraktivnost spuštanja u jamu, velika i visoka dvorana sa brojnim i raznovrsnim pećinskim nakitom i položaj pećine u neposrednom zaleđu primorskih turističkih mjesta, čine ovu pećinu vrlo atraktivnim objektom u budućoj barskoj turističkoj ponudi.
Predviđa se da se metalnim stepenicama i kameno-betonskom stazom posjetioci spuste do 60 etara dubine, gdje bi kružnom stazom obišli Veliku dvoranu i gdje je pećinski nakit.
Za tu svrhu izgradilo bi se 250 metara kameno - betonske staze i četiri stajališta sa pratećim stacionarnim elektičnim osvjetljenjem.
Ni ta pećina nije u potpunosti istražena, a specifična je po tome što je ona zapravo bila “okidač” cijelog projekta.
Naime, pretprošle godine u nagradnoj igri TO Bar “Otkrijte nam skriveno i nepoznato blago”, drugo mjesto pripalo je profesoru Osmanu Grgureviću koji je predložio njenu valorizaciju.
“Što se infrastruktornog opremanja ova četiri objekta tiče, biće maksimalno korišćene pristupne seoske staze koje već postoje, planirani su nekoliko vidikovaca i odmorišta gdje bi turisti mogli zastati u hladu i napraviti neku fotografiju, a da to ne remeti postojeći ambijent. Dakle, bez velikih zasijecanja, ogolijevanja prostora i građevinskih radova, treba sve prilagoditi prirodnim uslovima i okruženju. U pećinama su predviđene minimalne intervencije i korišćenje lokalnog materijala za kameno-betonske staze, bez unošenja značajne količine nekog stranog materijala”, dodao je profesor.
Osvjetljenju pripada posebno mjesto u ovoj priči: biće rađeno etapno - kad turisti pređu u drugi dio, biće isključivano svijetlo u pređenoj dionici.
Sagovornik “Vijesti” skreće pažnju da je mrak za pećine prirodno stanje: “I ako ih osvijetlimo deset sati dnevno, mi ćemo ih sigurno izmijeniti, a sem toga, to je i sa ekonomskestrane veoma problematično”.
“Da biste u Trnovu došli od parkinga do krajnje pećine, treba vam sat vremena hoda, dakle, za njihov obilazak treba jedno cijelo prijepodne ili popodne. To utiče i na dužinu staza koje će biti postavljene. Praksa pokazuje da turistima ne prijaju staze duže od 400 metara, jer se nakon dužeg boravka u pećinama kod ljudi javlja osjećaj neprijatnosti, nelagode, klaustrofobije. Zato sam vodio računa da trase budu od 150 do 200 metara, da bi pažnja bila koncentrisana i da ljudi mogu da uživaju, jer iz pećine treba da se izađe sa ushićenjem, one treba da budu mjesta savremenom čovjeku za nesvakidašnji doživljaj”, rekao je profesor Đurović.
Otkriće za mještane, ali i za istraživače
Povodom završetka izrade elaborata, predstavnici Turističke organizacije Bar, u galeriji “Velimir A. Leković” otvorili su izložbu 40 fotografija ovih pećina.
Direktorica Neda Ivanović saopštila je da je Turistička organizacija za ovu godinu planirala finansijska sredstva za prvu fazu njihovog uređenja:
“I one će biti pravo otkriće i za lokalno stanovništvo i za turiste i istraživače”, rekla je Ivanovićeva.
( Radomir Petrić )