Crna Gora podržava aktivnosti CEI na stvaranju prosperitetnog regiona

Vlada je danas usvojila Informaciju o predsjedavanju Crne Gore CEI od 1. januara do 31. decembra ove godine

1050 pregleda0 komentar(a)
Sa današnje sjednice Vlade, Foto: Vlada Crne Gore

Crna Gora biće posvećena osnaživanju dobrosusjedskih odnosa, konstruktivnoj razmjeni mišljenja i ideja i unapređenju dijaloga i projektno - orjentisane saradnje među zemljama članicama Centralno-evropske inicijative (CEI), poručeno je na današnjoj sjednici Vlade.

U diskusiji tokom današnje sjednice istaknuto je da Crna Gora podržava aktivnosti Inicijative na stvaranju održivog i prosperitetnog regiona, promovišući istovremeno kredibilnu evropsku perspektivu zemalja aspiranata.

„U svojstvu predsjedavajućeg CEI, Crna Gora biće posvećena osnaživanju dobrosusjedskih odnosa, konstruktivnoj razmjeni mišljenja i ideja, kao i unapređenju dijaloga i projektno - orjentisane saradnje među zemljama članicama CEI“, navodi se u saopštenju.

Vlada je danas usvojila Informaciju o predsjedavanju Crne Gore CEI od 1. januara do 31. decembra ove godine.

CEI je najstarija i najveća regionalna inicijativa na prostoru Centralne i Jugoistočne Evrope koja okuplja 17 zemalja i djeluje na političkom i projektnom nivou kroz vladinu, parlamentarnu i poslovnu saradnju.

U okviru usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva i standarda sa šengenskom pravnom tekovinom, Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Šengenskog akcionog plana za prošlu i donijela Akcioni plan za ovu godinu.

U Izvještaju se navodi da su od 129 mjera realizovane 82, odnosno 63,56 odsto, djelimično 41 mjera, odnosno 31,78 odsto, dok šest mjera nije realizovano.

„Ukupan procenat realizacije mjera iz Šengenskog akcionog plana čija je realizacija predviđena za prošlu godinu je 95,34 odsto, dok je 2018. iznosio 90,48 odsto“, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, prošle godine eksterna evaluacija Evropske komisije procijenila je da je ispunjeno 96,7 odsto indikatora za uplatu III (II varijabilne) tranše u iznosu od 3,87 miliona eura, od maksimalnih četiri miliona.

„Zahvaljujući uloženim naporima i postignutim rezultatima svih sudionika u tom procesu od ukupno opredijeljenih 20 miliona eura za potrebe tog projekta, na osnovu ostvarenih indikatora, uplaćeno je 19,87 miliona eura, odnosno 99,34 odsto“, kaže se u saopštenju.

To je, kako su kazali iz Vlade, ocijenjeno kao veliko priznanje Crnoj Gori i siguran znak da je država na pravom putu da do pristupanja Evropskoj uniji usvoji najveći dio šengen standarda.

Vlada je na sjednici donijela Kadrovski plan organa državne uprave, Generalnog sekretarijata Vlade i Kabineta predsjednika Vlade za ovu godinu.

Kadrovski plan, kako su objasnili, sastoji se od zbirnih i pojedinačnih podataka o zaposlenim u državnim organima i potrebama za novim zapošljavanjem za ovu godinu.

Na sjednici je donijeta Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD II program).

Iz Vlade su kazali da su izmjene i dopune pravno tehničke prirode, a odnose se na terminološko usklađivanje pojedinih pojmova, uslova i kriterijuma propisanih IPARD II Programom.

„Usljed personalnih promjena u ministarstvima vanjskih poslova i za ljudska i manjinska prava,Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju dijela Mješovite komisije za sprovođenje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice“, navodi se u saopštenju.

Vlada je utvrdila Nacrt lokalne studije lokacije prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano, sa Programom održavanja javne rasprave, u trajanju od 30 radnih dana.

„Osnovna koncepcija planskog rješenja je izgradnja sistema prevođenja dijela voda rijeke Zete u postojeće akumulacije Krupac i Slano, radi boljeg iskorišćenja vodnog potencijala, stvaranja uslova za povećanje elektroenergetskog potencijala i upravljanja vodama“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će realizacijom projekta biti omogućeno povećanje udjela prosječne godišnje proizvodnje iz akumulacija u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju HE „Perućice“ sa 22 odsto na 45 odsto.